VIRTUALNI OBILAZAK CANBERRE

Iako kada se spomene Australija, većina po defaultu pomisli na Sydney i Melbourne kao jedne od najpoznatijih australskih gradova, činjenica je da je Canberra glavni grad ovog šest puta većeg kontinenta od Evrope. Tako da je sva bitna administracija smještena upravo u ovom gradu, dok su Sydney i Melbournu uz Brisbane jedne od najpoznatijih turističkih destinacija.

Canberra je glavni grad Australije i sa svojih 367 752 stanovnika sedmi grad po veličini u toj zemlji.

Riječ Canberra potiče iz jezika australijskih starosjedioca, Aboridžina, i znači “mjesto za susret”

Kao glavni grad Australije je odabran godine 1908. kao kompromisno rješenje između Sydneya i Melbournea. Od svih ostalih australskih gradova se odlikuje time da je građen planski, po nacrtu čikaškog arhitekta Waltera Burleja Griffina. Gradnja je otpočela godine 1913.

Ispočetka u sjeni mnogo razvijenijih gradova na obali, Canberra se znatno razvila nakon drugog svjetskog rata.

Iako nije prva turistička destinacija u Australiji na koju ćete možda pomisliti, mi vam iz iskustva prenosimo da je jedan od najinteresantnijih gradova u Australiji, a ako razmišljate o daljem obrazovanju nemojte da zaobilazite ovaj grad koji nudi jedne od najjačih svjetskih univerziteta i programa, poput University of Canberra.

Djelić Canberre možete pogledati u videu:

TAJ PRELIJEPI MELBOURNE…

Panoramic image of the docklands waterfront area of Melbourne

Melbourne je glavni grad australske pokrajine Victorije i drugi najveći grad po veličini u Australiji te je bio glavni grad Australije od 1901. do 1927. Smješten je na jugu Australije, kod morskog zaljeva Port Philli koji je gotovo potpuno zatvoren zaljev, te je vrlo pogodna luka.

Razne kulture ostavile su traga u nekadašnjem glavnom gradu Australije pa tako možemo pronaći Kinesku četvrt, Malu Italiju – četvrt s mnogo pizzerija, slastičarnica i restorana sa specijalitetima od tjestenine, zatim Grčka zajednica te Mali Saigon koji se nalazi u ulici Richmond u kojem prevladavaju vijetnamske trgovine, restorani i barovi.

Na trgu City Square osvježavajuće fontane prskaju vodu, akrobati i mimičari izvode svoje točke, a šaroliko mnoštvo različitih nacionalnosti uživa u gostionicama i na terasama restorana. Besplatna zabava osobito privlači mlade, jednako kao i koncerti rock glazbe, plesne i kazališne predstave koje se odvijaju na otvorenom bez naplaćivanja ulaznica.

Šarmu ovoga grada pridonose i tramvaji koji su gotovo u potpunosti izumrli u zapadnoj Europi, a ovdje postoje i lijepa moderna kola, ali i ona stara rasklimana s tvrdim drvenim sjedalima i stalnim propuhom najčešće obojeni u zeleno. U martu svake godine u Melbourneu se održava popularni festival Moomba tijekom kojeg se organiziraju ulični mimohodi, natjecanja i kazališne predstave. Riječ „Moomba” dolazi iz aboridžinskog jezika a znači: „Dođite i zabavite se!”. No, domorodci su doslovce nestali s ulica ovog grada. Bolest i alkohol koje su donijeli bijelci desetkovali su populaciju Aboridžina. Oni su u Australiju došli još prije 40.000 godina na splavovima ili preko danas potopljene prevlake, i bili su prvi vladari ovoga kontinenta.

Od znamenitosti koje svakako treba vidjeti u Melbourne-u izdvojit ćemo Federacijski trg koji je dizajniran kao arhitektonska ikona grada koji voli modernu arhitekturu, zatim Royal Botanic Gardens – najbolje uređeni vrtovi u Australiji koji se prostiru na preko 40 hektara površine. Svakako se popnite i na osmatračnicu Melbourne Observation Deck koja se nalazi na 55. sprat najviše zgrade na južnoj hemisferi te nudi 360 stupnjeva širok pogled na Melbourne i okolinu. Melbourne muzej je najveći australski muzej te je u njemu smještena i prava prašuma, ogromna Rubikova kocka, replika dinosaura, zbirka mušica i leptira te historijskih izložbi održanih u Melbourne-u.

Kraljevska izložbena galerija je jedna od najpoznatijih građevina u Melbourneu, izgrađena 1880. godine za Internacionalni sajam, a kasnije je bila mjesto osnutka Australskog parlamenta (1901.). Nalazi se u Carltonovim vrtovima u ulici Nicholson br. 9., u središnjoj poslovnoj četvrti Melbournea. Tijekom 20. stoljeća izgubila je nekoliko svojih krila, ali je monumentalna Velika dvorana sačuvana i obnovljena 1990-ih. Kako je ona posljednja velika izložbena galerija iz 19. stoljeća, i jedna od rijetkih koja je sačuvana, 2004. godine uvrštena je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.

Također vrijedi vidjeti i posljednje od velikih australskih imanja u predgrađu čiji su vlasnici Australci, a datira iz 19. stoljeća – Rippon Lea House, izgrađeno 1863. godine. Imanje krasi velik i raskošan interijer te uređeni vrtovi u kojima se nalazi konzervatorij, jezero, voćnjak te velike travnate i cvjetne površine. Osim što ima najbolje uređene vrtove, Melbourne se može pohvaliti i s najstarijim zoološkim vrtom u Australiji. Unutar vrta nalazi se afrička prašuma za gorile, orangutane, nilske konje i velike mačke te dojmljiva kuća leptira.

Melbourne je grad kojeg vrijedi vidjeti!

AUSTRALIJA U KRATKIM CRTICAMA

 

Puno ime države:

Commonwealth of Australia

Stanovništvo:

23.94 miliona stanovnika (podaci iz decembra 2015)

Procenat stanovništva rođenog van granica Australije:

28,2% (podaci iz juna 2015)

Procenat stanovništva koje se izjašnjava kao Aboridžini:

2,5% (podaci iz 2011)

Glavni grad:

Canberra

Najveći grad:

Sydney ( sa stanovništvom od 4,92 miliona – podaci iz juna 2015) 

Površina Australije:

7.69 kvadratnih kilometara 

Glavni jezik:

Engleski + još 300

Valuta:

Australijski dolar (AUD), 1 AUD = 1,329533 BAM

Prosječan vijek života stanovnika:

Žene – 84 godine

Muškarci – 80 godina

Bruto domaći dohodak po stanovniku:

A$64,660 (2013)

Zaposlenih:

11.9 milliona (podaci iz maja 2016)

Dan državnosti:

26 Januar – Dan Australije

Stanovništvo sa internet konekcijom:

83%

Broj internacionalnih studenata:

440,949 (podaci iz maja 2016)

 

Saznajte sve o Queenslandu!

 

 

Queensland je australska država koja zauzima sjeveroistočni dio kontinenta. Graniči sa Sjevernim teritorijem, Južnom Australijom i Novim Južnim Walesom.

Druga po veličini država u Australiji, Kvinslend (Queensland) je najpopularnija destinacija u zemlji. Obala je duga 1.700 km i prostire se od Brizbejna na jugu do grada Cairns na sjeveru. Na obali se nalaze i glavne turističke atrakcije: netaknute tropske šume, pješčane plaže i prelijep podvodni život. Kvinslend je sjajna destinacija za svako doba godine. Predstavljamo izbor najboljih mjesta duž obale.
Brizbejn, australijski grad koji se najbrže razvija, živopisno je mjesto. Čak i tokom zime tu ima više sunca nego što ćete poželjeti, čak sedam sati dnevno. Najpopularnije mjesto u gradu je vještačka laguna Southbank Parklands. Vikendom je puna turista, prije svega porodica sa djecom, koje tu dolaze da se bućnu u toplo more i izležavaju na pješčanoj plaži. Kad obiđete lagunu, uzmite feribot i obiđite Lone Pine Koala Sanctuary, omiljeno mjesto za mlade.
Na ručak možete otići do hotela Breakfast Creek, koji je već postao institucija, jer se tu služe najveće šnicle u gradu. U Brizbejnu se nalazi i pivnica Castlemaine Brewery, u kojoj se proizvodi čuveno australijsko pivo XXXX (Four X). Obavezno ga naručite uz ručak. Poslije ručka možete se relaksirati u gradskoj botaničkoj bašti – Mt Coot-tha, koja ima zadivljujuću kolekciju suptropskog drveća i biljaka.
Poznata po predivnom okruženju, Noosa je oduvijek privlačila bogate i poznate. To je jedno od najpoznatijih turističkih centara australijskog Sunshine Coast-a, prije svega čuvena je po odličnom surfingu, privlačnim prodavnicama i dobrim restoranima. Jedna od atrakcija je i Noosa nacionalni park, jedan od najposjećenijih u Australiji. U blizini je park Stiva Irvina, 20 hektara netaknute vegetacije i 750 primjeraka divljih životinjskih vrsta. Krokodile da i ne pominjemo.
Najveće pješčano ostrvo na svetu, Fraser Island, ujedno je jedno od rijetkih mjesta gdje možete na slobodi vidjeti australijske divlje pse dingo. Iznajmite džip i provozajte se po 120 km dugoj plaži ili skrenite ka nekom od nekoliko slatkovodnih jezera. Ostrvo je pod zaštitom Uneska, a na njemu živi više od 350 vrsta ptica. Ljubitelji životinja ne smiju da propuste Bundaberg, gde mogu da vide spektakl netaknute prirode. Svake godine između novembra i marta tu se na plažama gnijezde kornjače. Posmatrajte ih u sumrak kako jaja koja su izlegle zakopavaju u pjesak. Sedam-osam nedelja kasnije, sićušne kornjače će se uputiti ka okeanu i započeti sopstveni životni ciklus.
Ne postoji osoba koja ne zanijemi od ljepote i veličine Velikog koraljnog grebena, jedne od nazanimljivijih svjetskih prirodnih ljepota. Prostire se 2.000 kilometara duž obale Kvinslenda i predstavlja najveći koraljni ekosistem na svijetu, toliko velik da se može vidjeti iz svemira. U ovom jedinstvenom okruženju živi 400 vrsta koralja, 1.500 vrsta riba i 4.000 vrsta mekušaca, od ajkula i raža do šarenih papagaja, od morskih kornjača do morskih zvijezda. Tople vode Koralnog grebena obiluju morskom faunom. Ako biste radije da vrijeme provodite na vodi, a ne u njoj, odvojite vrijeme da istražite The Whitsundays, odličnu destinaciju za jedriličare. Obiđite neka od 74 netaknuta ostrva, od kojih je najpoznatije Whitehaven Beach.

HISTORIJA

Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proStor sadašnjeg Kvinslenda (Queensland), zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne strukture niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo prisutno recimo kod novozelandskih Maora. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih kvislinga). Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. Najveći masakar bijelih došljaka izvedeno je od strane aboridžina 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i najveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji od strane aboridžina.

FESTIVAL TULIPANA U MELBOURNU

Ako putujete svijetom, vjerojatno bi očekivali ​​da ćete naići na polja tulipana u Nizozemskoj, ali biti ćete iznenađeni kako saznate da je jedna od najboljih stvari koje trebate učiniti u Melbourneu upravo prisustvovanje Tulip Festival Tesselaar.

Na festivalu Tesselaar Tulip ćete uživati ​​u jarkim bojama finih tulipana, i još mnogo toga. Festival je udaljen manje od 60 km od Melbourna te je lako dostupna automobilima i vozom. On se odvija na radnoj porodičnoj farmi. Sadašnji vlasnici farmi su počelai održavati festival 1954, i taj prelijepi prizor sve do danas privlači brojne posjetioce gladne ljepote i fascinantne kulture tulipana. No, to nije samo porodični posao- Festival se izvoditi u suradnji sa nekoliko drugih organizacija koje pružaju podršku za neke od kulturnih događanja.

Prisustvujte ovom festivalu i doživjet ćete prikaz preko 500,000 tulipana u više od 100 sorti. Također, neki od najboljih australskih umjetnika prave skulpture koje polažu u polje tulipana. A dok hodate među ovih prekrasnih cvjetnim redovima možete utoliti i svoju glad i žeđ – bukvalno, jer možete kupiti nešto ukusno za jesti i piti dok gledate live zabave. Tržnice također imaju štandove na kojima možete kupiti sebi tulipane kako bi ih zasadili u kućnom vrtu. Za razliku od nekih festivala koji ne dopuštaju da unosite hranu i pića, na Festivalu Tesselaar Tulip, savršeno su dobrodošli i oni koji žele da odaberu mjesto na području s pogledom na rasplesanu masu tulipana, rašire deku i uživaju ​​u prelijepom pogledu i piknik ručku.

Tijekom trajanja festivala, održavaju se događaji koji se fokusiraju na određene aspekte historije tulipana, tako da možete učiti dok uživate. Jedan vikend će biti posvećen Turskoj, koja je zemlja koja je održaža prvi svjetski festival tulipana prije 400 godina, i naravno još jedan vikend bit će posvećen Nizozemskoj, zemlji koja se uvijek veže čvrsto za historiju tulipana. Treći vikend se fokusira na Irsku. Svaka zemlja tematskog vikenda će imati tradicionalni ples, hranu i piće iz te zemlje. Ako niste zainteresovani ni za jedan tematski vikend, sigurno ćete da uživate u vikend usmjerenom na hranu, vina i jazz, tri stvari koje svi vole, pogotovo kada imaju priliku da uživaju u njima sa tako prekrasnim pogledom i okruženi prelijepim krajolikom. Porodice sa djecom također su dobrodošle, jer su organizatori Festivali mislili i na najmlađe te su organizovali  brojne aktivnosti za njih uključujući dječije zabavljače, pantomimičare te zoološki vrt u kojem se djeca mogu družiti sa najslađim životinjama.

Tesselaar Tulip Festival je mjesto gdje možete provesti opuštajući, zabavan, i lijep dan ili vikend. Vi ćete svjedočiti ljepoti, svjetskoj kulturi, i novoj eri u historiji tulipana, s obzirom na to je toliko njih procvjetalo i u Australiji. Ako ne možete to učiniti ove godine, svakako planiraju putovanje na Tulip festival  Tesselaar iduće godine!

ZASTAVA AUSTRALIJE

australija_zastava

Zastava Australije kombinacija je britanske zastave, Južnog križa (najsjajnije zviježđe na južnoj polutci; sastoji se od: Alpha Crucis, Beta Crucis, Gamma Crucis, Delta Crucis, Epsilon Crucis), i zvijezde Commonwealtha koja ima 7 krakova. 6 od 7 krakova predstavlja 6 saveznih država Australije (Novi Južni Wales, Queensland, Victorija, Tasmanija, Južna Australija i Zapadna Australija), a sedmi krak predstavlja sve unutarnje i vanjske teritorije Australije.

Države i teritoriji Australije koji su za službenu zastavu prihvatili Australijsku su:

GRB AUSTRALIJE

Grb Australije sadrži zvijezdu Commonwealtha, štit s grbovima 6 saveznih država Australije i australske endeme (klokan i emu).

2218018-3x2-940x627

ZASTAVA ABORIDŽINA

Aboridžini, prvi doseljenici, domorodci Australije, su izradili vlastitu zastavu koja je kombinacija tri boje: crna je simbol naroda Aboridžina, crvena je simbol zemlje, a žuta je simbol Sunca.

Zastava_Aboridžina

27 FAMOZNIH ČINJENICA O AUSTRALIJI

BRIDGE BLUE 24

1. Širina Australije odgovara udaljenosti između Londona i Moskve.
2. Najveći privatni posjed u Australiji je veći od Belgije.
3. Više od 85% Australaca živi unutar 50 km od obale.
4. Godine 1880, Melbourne je bio najbogatiji grad na svijetu.
5. Najbogatija žena Australije – Gina Rinehart zarađuje milijun dolara svakih pola sata, odnosno 598 dolara svake sekunde.

6. 1892 godine, grupa od 200 Australaca nezadovoljnih postojećom vladom pokušala je započeti koloniju u Paragvaju pod nazivom ‘Nova Australija’.
7. Australija je bila druga zemlja na svijetu koja je ženama dala pravo glasa.
8. Svaki tjedan, 70 turista ostane duže u Australiji nego što im to dozvoljava viza.
9. 1856. godine australski klesari su pokrenuli akciju kako bi se osigurao standard osmosatnog radnog vremena. Njihov se podvig proširio svijetom, a radni dan od 8 sati postalo je službeno radno vrijeme u većini zemalja svijeta.
10. Bivši premijer australije Bob Hawke je postavio svjetski rekord u ispijanju 2,5 litre piva – za 11 sekundi!!!

11. U Australiji se nalazi najduža ograda na svijetu, duga čak 5.614 kilometara, po kojoj je snimljen i film Rabbit Proof Fence.
12. Najstariji fosil na svijetu, koji je star oko 3,4 milijuna godina – pronađen je u Australiji.
13. Australija je vrlo rijetko naseljena – Velika Britanija ima 248,25 stanovnika po četvornom kilometru dok Australija ima samo 2,66.
14. Prva Policija u Australiji sastojala se od zatvorenika koji su imali uzorno vladanje.
15. Australija ima najviše cijene električne energije na svijetu.

16. Unutrašnjost Australije dom je više od milijun divljih – deva.
17. Saudijska Arabija uvozi deve iz Australije (uglavnom za proizvodnju mesa).
19. Australci troše više novca na kockanje od bilo koje druge nacije.
20. Australija je jedna od država koja je sudjelovala u osnivanju UN-a

21. Za Melbourne se vjeruje kako je sportski centar svijeta.
22. Prije dolaska ljudi, Australija je bila dom ogromnim životinjama. U njoj su živjeli tri metra visoki klokani, konjolike patke i veliki lavovi.
23. Klokani i emu ptice ne mogu hodati unatraške.
24. Ako bi svakog dana posjetili jednu plažu Australije, trebalo bi vam 27 godina da obiđete sve.
25. Melbourne je dom najvećoj zajednici Grka izvan Atene.

26. Veliki koraljni greben u Australiji je najveća živuća struktura na svijetu
27. Veliki koraljni greben ima svoj poštanski broj!

Spoj Australije i BiH

Poznati australijski list “The Australian” sastavio je listu top deset destinacija koje treba posjetiti u ovoj godini, a među njima se našla i BiH.

Državu u kojoj živimo opisuju kao jednu od najživopisnijih, ali zbog proteklog rata, kako navode, “još se nalazi pod radarom, što je čini savršenom destinacijom za posjetu”.

“Ovdje možete pronaći zelene predjele, nedirnutu prirodu, predivne pejzaže i očaravajuće šume koje su dom vukova i drugih divljih životinja”, piše “The Australian”.

Kako zapažaju novinari tog lista, na jugu BiH se nalazi mali dio obale sa kristalno plavom vodom.

“Još jedan bonus za turiste koji dolaze u BiH jeste da su cijene hrane niske i ostali troškovi su nevjerovatno jeftini. Selo Blagaj u južnom dijelu BiH takođe pruža jednostavan i brz pristup Mostaru, Dubrovniku (Hrvatska) i Budvi (Crna Gora)”, navodi “The Australian”.

Obradovalo je ovo priznanje turističke radnike i stručnjake u BiH, koji kažu da je ono samo jedno u nizu brojnih koje smo dobili proteklih mjeseci i godina.

“Mi smo i prošlu godinu završili sa još jednom preporukom, jer je portal Worldofwanderlust.com svrstao BiH u top 15 destinacija za putovanja u 2015. godini. A sada imamo i početak godine sa ovom novom preporukom, što je fantastično”, navodi Asja Hadžiefendić – Mešić, portparol Turističkog udruženja BiH.

Ovakva priznanja pokazuju, kako ona ocjenjuje, da i dalje ostajemo vrlo interesantna, egzotična destinacija, odnosno država u kojoj se ima šta vidjeti.

“Sve češće se preporučuje naša gastronomija, koja je vrlo specifična, kao i konkurentne cijene. Ovakve preporuke mogu da podstaknu ljude da dođu kod nas. Sve te udaljene destinacije organizuju takozvane turističke evropske ture, i na našu veliku radost, mi imamo čak i turiste iz Južne Koreje, koji po broju dolazaka spadaju u top 10 kod nas”, argumentuje Hadžiefendić-Mešićeva.

Marija Knežević, dekan Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci, kaže da australijski novinari nisu pogriješili kvalifikujući BiH kao državu sa prirodnim ljepotama, bogatom gastronomijom i niskim cijenama.

“Ali te ljepote same po sebi nisu turistički proizvod, već ih treba pretvoriti u takav proizvod. Inače, imamo krasne prirodne ljepote, koje turisti traže. Međutim, problem je što se kod nas na višim nivoima slabo prepoznaje turizam kao generator razvoja”, navela je Kneževićeva.

Inače, pored BiH, na listi su se našli i Galipolje (Turska), Farska Ostrva, Singapur, Samoa, Santijago, Nju Orleans (SAD), Haiti, Korzika i Galapagos.

AUSTRALIJA – OD ZATVORENIČKE KOLONIJE DO NAJBOLJE BRENDIRANE ZEMLJE NA SVIJETU

Australija je inače prilično velika zemlja (ili kontinent, kako već gledamo). Veličinom površine gotovo je identična europskome kontinentu, ali na cijelome tom području živi svega cca. 23 mil. stanovnika (što je, primjerice, usporedivo s populacijom Rumunjske ili bivše Jugoslavije). Od toga 80 % stanovništva živi uz obalu ili najviše 2 – 3 sata vožnje od nje. To najbolje ilustrira koliko je prostora te zemlje nenaseljeno i pusto. Australija je također poznata kao najplošnija i najsuša zemlja na svijetu.

Čak 7 od 10 najotrovnijih vrsta zmija živi u Australiji. Ali to nikako nije nešto što bi trebalo odgovoriti čovjeka da posjeti ovu iznimnu zemlju, jer baš u takvoj Australiji glavna je uzrečica No worries mate ili u prijevodu „Bez brige, prijatelju“, koja najbolje oslikava opušten i neformalan stav Australaca, obično nekarakterističan za ipak znatno formalniju protestantsku kulturu – čiji su tipični predstavnici Australcima srodne nacije poput Engleza i Amerikanca.

Samo ime Australija sinonim je za veliku južnu zemlju. Na australskome se grbu kengur i emu međusobno promatraju. Nijedna od tih životinja ne može se kretati unatrag i neki tumače da se time željela poslati poruka da se Australija želi samo kretati prema naprijed. Australski politički sustav nastao je preslikavanjem dijelova iz engleskoga (primjerice institucije premijera), a dijelova iz američkoga (senat). Zanimljivo je primjerice da je u Australiji glasanje obavezno, a ako se ne glasa, plaća se kazna od oko 60 AUD. Na taj se način želi potaknuti društvena odgovornost svih građana Australije.

Naseljavanje Australije započelo je krajem 18. stoljeća. Kapetan James Cook, došavši 1770. godine u Zaljev Botany, proglasio je Australiju engleskom kolonijom. Englezi su do tada slali svoje zatvorenike u Ameriku, a nakon američke revolucije počeli su ih slati u Australiju (jer u Engleskoj nisu više imali mjesta u zatvorima). 1787. godine nešto više od 1000 ljudi u 11 je brodova napustilo Englesku i stiglo u Zaljev Botany koji je James Cook opisao na svojemu prethodnom putovanju. Budući da taj zaljev nisu držali prikladnim, nastavili su dalje te su se 26. januara nastanili u Sidnejskom zaljevu. Vođa ekspedicije bio je admiral Jackson (po kojemu je i nazvana Port Jackson luka u Sidneyju), koji se u ime Engleske proglasio engleskim guvernerom. 1788. godine Velika je Britanija osnovala Australiju. Nakon što je u drugoj polovici 19. stoljeća blizu Sidneyja pronađeno zlato, Englezi su prestali slati zatvorenike u Australiju. Australija je postala nezavisna država 1901. godine, a i dan-danas kraljica Engleske još je uvijek i kraljica Australije (jer je Australija dio Commonwealtha).

U Sidnejskom zaljevu može se vidjeti dosta jedrilica i raznih drugih plovila, a ploveći po njemu, nemoguće je ne primjetiti fascinantan suživot prirode i građevina na obalama, osobito veće i modernije zgrade koje su na izuzetno interesantan i primjeren način uklopljene u prirodu te sve jako dobro urbanistički funkcionira. Fasada mnogih zgrada u Sidneyju obložena je ciglom (prevladavaju pastelne boje, a i crvena je dosta zastupljena), što daje dodatnu draž i kolorit toj prekrasnoj metropoli. Sidney je svakako grad koji je napravio odličan posao na svome brendiranju pa je tako kombinacija prekrasne prirode i edge dizajna maksimalno iskorištena kako bi Sidney s pravom bio percipiran kao jedan od najljepših gradova svijeta.

Zaštitni je znak Sidneyja zgrada Opere, jedinstvena i prepoznatljiva dizajna. Njezina je izgradnja završena 1974. godine; projektirao ju je danski arhitekt, inicijalni budžet za nju iznosio je 18 mil. AUD, dok je konačni premašio 100 mil. AUD. Bez obzira na to što je na tome projektu toliko prekoračen budžet, to je učinjeno na nečemu što je potpuno promijenilo sliku grada u pozitivnom smislu. Kad bi se napravila sveobuhvatna cost/benefit analiza investicije u Sidnejsku operu, ona bi bila debelo pozitivna jer je Sidney svjetski prepoznatljiv upravo zahvaljujući toj prekrasnoj građevini koja privlači, zajedno s brojnim drugim stvarima poput možda najpoznatijega i najvećega svjetskog novogodišnjeg vatrometa, turiste iz cijeloga svijeta. Šteta što naša prekoračenja javnih budžeta (ako već moraju postojati) nisu povezana sa stvaranjem ovakvih fenomenalnih, originalnih i inspirativnih građevina.

KOLIKO DOBRO RAZUMIJETE AUSSIE ENGLESKI? Uradite ovaj mali test i provjerite svoje razumijevanje australskog engleskog!

BRIDGE BLUE 24

Jeste li došli ili se spremate doći u Australiju i potpuno ste sigurni u svoje znanje engleskog, a zatim vam se desi da čujete na TV-u nekog Australca ili upoznate nove australske prijatelje a uopšte ne shvatate što vam govore? Ne brinite se, ništa strašno. Svi dožive slično kada dođu u novu sredinu, budući da svaka zajednica, regija, različite skupine ljudi na različitim generacijskim, geografskim, društvenim pozicijama imaju svoj neki žargon. Čak ako razmislite, sigurni smo da će vam naumpasti i par riječi na vašem maternjem jeziku koje vam do nekog perioda nisu bile poznate ili dok ih slučajno niste čuli od nekog člana porodice ili prijatelja iz drugog grada.

Engleski jezik je jedan od najkorištenijih jezika na svijetu pa nije ni čudo što ga nazivaju “svjetskim jezikom”, a svaka regija ima svoje neke riječi, žargonizme, euforizme, antonime, sinonime, abravijacije i slično.

Uradite ovaj kratki kviz, zabavite i saznajte da li znate šta je SMOKO, PAV i NIPPER.

http://www.sbs.com.au/yourlanguage/italian/en/article/2016/06/06/quiz-english-down-under-advanced-level