Kategorija: rad u Australiji

5 SAVJETA KAKO DO POSLA U AUSTRALIJI

skills

 

Proces pronalaženja posla nikada nije zabavan i jednostavan, ali kada jednom upoznate tržište rada za internacionalne studente i shvatite na koji način stvari funkcionišu u Australiji, na čitav proces ćete gledati drugačije i biti će vam dosta lakši.

Zato evo par savjeta kako da što prije pronađete posao u Australiji.

  1. LIČNO TRAŽITE POSAO – Iako ovo možda u nekim dijelovima Europe nije praksa, u prekomorskim zemljama je ovo jedna od standardnih procedura traženja posla. Ukoliko se prošetate ulicom, vidjet ćete na različitim mjestima, ispred restorana, trgovina, natpise tražimo radnika. Dovoljno je da uđete i pitate kome treba da se obratite za posao, tražite e-mail adresu ili kontakt telefon, kako bi što prije mogli dostaviti vaš CV menadžeru.
  2. KORISTITE STRANICE ZA TRAŽENJE POSLA ONLINE- Danas svijet funkcioniše putem interneta, tako da budete spremni da u jednom razvijenom društvu poput australskog se oslonite na internet. Ponude za posao možete tražiti na stranicama  Seek, SpotJobs, Oneshift, Indeed, LinkedIn, Facebook grupama (pretražujte poslove za koje ste zainteresovani).
  3. ISKORISTITE SVAKU POMOĆ STUDENTSKOG SERVISA- Studenti servis za internacionalne studente je tu da bi vas uputio u život u Australiji i što prije integrisao u društvo u kojem se nalazite. Studentski servis će vam pomoći sa pisanjem vašeg CVija, pomoći će vam sa osposobljavanjem za određene vrste posla za koje ste zainteresovani, te će vam proslijeđivati ponude za posao koje je pronašao u blizini. Budite u dobroj komunikaciji sa ljudima sa servisa i ne ustručavajte se tražiti pomoć.
  4. NAPIŠITE DOBRU BIOGRAFIJU – Napišite dobru biografiju i motivaciono pismo, i obavezno pazite na gramatiku, dajte nekome kome je engleski maternji jezik da pregleda vaš rad.  Postoji mnogo i besplatnih šablona koji vam daju za primjer kako da napišete što bolju biografiju: free online resume templates.
  5. SPREMITE SE ZA INTERVJU- Pobrinite se da kada se sretnete sa osobom koja vas intervjuiše da kažete njeno ime kada se rukujete sa njom, stisak ruke treba da bude čvrst i pun samopouzdanja a i kontakt očima treba da bude primjeren situaciji. Bitno je da izgledate kao samouvjerena osoba koja zna šta radi. Također, pripremite sve što želite da podijelite sa poslodavcem, svoja dosadašnja radna iskustva, sve kvalifikacije koje imate i vještine koje posjedujete. Također, pripremite pitanja koja ćete vi imati o poslodavcu i poslu za koji se prijavljujete.

 

Preuzeto sa: http://blog.apc.edu.au/2017/05/5-tips-on-getting-job-in-australia.html

INFO SESIJE 18, 19 I 20 MAJA U SARAJEVU I BANJA LUCI

FB-Colourful-Mortar-1Renomirana australska firma BRIDGE BLUE GLOBAL organizuje Info sesije u Sarajevu i Banja Luci.

Povod Info sesija je da se buduci studenti upoznaju sa cijelim proces upisivanja internacionalnih studija, da saznaju koje im se to  oblasti nude, koje institucije, da saznaju koji su troskovi studiranja u Australiji, te koje su prednosti studentske vize u Australiji u poredenju sa studentskim vizama u Evropi.

Jedna od znacajnih prednosti studentske vize u Australiji je da studenti dobijaju radnu dozvolu, da mogu da kace svoju porodicu – suprugu/supruga, djecu, na svoju studentsku vizu, te da se u Australiji nikada nece osjetiti kao stranci, jer je Australija sama od sebe “zemlja stranaca” sto u velikoj mjeri djeluje kao ohrabrujuci faktor ljudima da krenu u citav proces migracije, buduci da znaju da nece dozivjeti bilo kakvu vrstu diskriminacije.

Banja Lukace po drugi put imati cast da ugosti strucnjaka za proces migracije i generalnog direktora Bridge Blue Global kompanije Sashu Grozdanovskog. 

Gospodin Grozdanovski kaze da je odusevljen Bosnom i Hercegovinom, infomisanoscu studenata u Bosni i Hercegovini, te ga iznimno raduje sto studenti u BiH nemaju problema sa polaganjem IELTSa ili TOEFLa, testa znanja engleskog jezika, te da su na tom polju dosta jaki, i pokazuju blagu prednost u odnosu na studente sa prostora drugih regija.

Takoder, mimo studentske vize, generalni direktor ce objasniti uvjete useljenicke i radnicke  vize- za kojima vlada interes, kao i turisticke vize, te naglasio da Bridge Blue Global radi sve vrste posredovanja oko apliciranja za vize ako se ispune uslovi za odredenu vrstu vize.

Inace, kancelarija Bridge Blue Global predstavnistva se nalazi u ulici Fra Andela Zvizdovica u UNITICu, te je mozete posjetiti uz prethodnu najavu dan prije svakim radnim danom od 9h do 17h, te se besplatno savjetovati.

Info sesije ce se odrzati po drugi put u Sarajevu 18 i 19 maja, a u Banja Luci ce biti odrzane 20 maja u Hotelu Atina.

Svi zainteresovani mogu izvrsiti svoju registraciju za dogadaj na sljedecem linku:

http://www.bridgeblueglobal.com/regform/Bosnia/

A ZAŠTO BAŠ STUDENTSKA VIZA?

 

Studentska viza vam omogućava rad u Australiji. Ovo je jedna od jako bitnih prednosti i predstavlja finansijsku olakšicu za svakog studenta. Pravo da radite dobijate automatski sa studentskom vizom, što znači da ne morate dodatno da aplicirate za bilo kakvu radnu dozvolu prije dolaska u Australiju.

Obično studentska viza omogućava da radite pola radnog vremena (40 sati u periodu od 14 dana) dok je nastava u toku i neograničeno za vrijeme raspusta i državnih praznika u Australiji.

Koliko možete da radite kao student u Australiji svakako zavisi i od tipa studija koje ste upisali tj. od podklase studentske vize za koju ste aplicirali.

Studenti koji su upisali kurs engleskog jezika, stručni (VET) program, Bachelor studije ili Master by coursework mogu da rade pola radnog vremena dok studenti koji su upisali Master by research ili doktorske studije mogu da rade neograničeno.

Bitno je da znate da po zakonu Australije možete da krenete sa radom kada vam započnu studije. I to je ono što vam legalno omogućeno, iako često se desi da studenti rade i više i po nekoliko poslova. Svakako olakšica je i činjenica da vam je studentski servis za internacionalne studente uvijek na usluzi i rado će vam pomoći da se snađete i što prije integrišete u društvo, a integracija najčešće podrazumijeva posao. Često i same institucije volonterski vrše osposobljavanje studenata za rad na nekim honorarnim poslovima.

Partner nosioca studentske vize ima također pravo na rad u Australiji. U većini slučajeva može da radi koliko može i student. Izuzetak je postdiplomski studij gde nosilac vize može da radi pola radnog vremena dok dodatni član porodice, tj. partner može da radi puno radno vreme.

Članovi porodice kao i student ili nosilac vize mogu da krenu da rade tek kada nosilac vize započne sa svojim studijama.

U Australiji postoji velika ponudu part time poslova, a traženje posla funkcioniše po istom principu kao i bilo gdje u svijetu. Svakako najlakši i najednostavniji način je da aplicirate za posao putem interneta. Da biste mogli da primite platu na račun u Australiji biće vam potreban Tax File Number.  Više informacije kako možete da aplicirate za TFN možete da pročitate ovde.

AUSTRALIJA – OD ZATVORENIČKE KOLONIJE DO NAJBOLJE BRENDIRANE ZEMLJE NA SVIJETU

Australija je inače prilično velika zemlja (ili kontinent, kako već gledamo). Veličinom površine gotovo je identična europskome kontinentu, ali na cijelome tom području živi svega cca. 23 mil. stanovnika (što je, primjerice, usporedivo s populacijom Rumunjske ili bivše Jugoslavije). Od toga 80 % stanovništva živi uz obalu ili najviše 2 – 3 sata vožnje od nje. To najbolje ilustrira koliko je prostora te zemlje nenaseljeno i pusto. Australija je također poznata kao najplošnija i najsuša zemlja na svijetu.

Čak 7 od 10 najotrovnijih vrsta zmija živi u Australiji. Ali to nikako nije nešto što bi trebalo odgovoriti čovjeka da posjeti ovu iznimnu zemlju, jer baš u takvoj Australiji glavna je uzrečica No worries mate ili u prijevodu „Bez brige, prijatelju“, koja najbolje oslikava opušten i neformalan stav Australaca, obično nekarakterističan za ipak znatno formalniju protestantsku kulturu – čiji su tipični predstavnici Australcima srodne nacije poput Engleza i Amerikanca.

Samo ime Australija sinonim je za veliku južnu zemlju. Na australskome se grbu kengur i emu međusobno promatraju. Nijedna od tih životinja ne može se kretati unatrag i neki tumače da se time željela poslati poruka da se Australija želi samo kretati prema naprijed. Australski politički sustav nastao je preslikavanjem dijelova iz engleskoga (primjerice institucije premijera), a dijelova iz američkoga (senat). Zanimljivo je primjerice da je u Australiji glasanje obavezno, a ako se ne glasa, plaća se kazna od oko 60 AUD. Na taj se način želi potaknuti društvena odgovornost svih građana Australije.

Naseljavanje Australije započelo je krajem 18. stoljeća. Kapetan James Cook, došavši 1770. godine u Zaljev Botany, proglasio je Australiju engleskom kolonijom. Englezi su do tada slali svoje zatvorenike u Ameriku, a nakon američke revolucije počeli su ih slati u Australiju (jer u Engleskoj nisu više imali mjesta u zatvorima). 1787. godine nešto više od 1000 ljudi u 11 je brodova napustilo Englesku i stiglo u Zaljev Botany koji je James Cook opisao na svojemu prethodnom putovanju. Budući da taj zaljev nisu držali prikladnim, nastavili su dalje te su se 26. januara nastanili u Sidnejskom zaljevu. Vođa ekspedicije bio je admiral Jackson (po kojemu je i nazvana Port Jackson luka u Sidneyju), koji se u ime Engleske proglasio engleskim guvernerom. 1788. godine Velika je Britanija osnovala Australiju. Nakon što je u drugoj polovici 19. stoljeća blizu Sidneyja pronađeno zlato, Englezi su prestali slati zatvorenike u Australiju. Australija je postala nezavisna država 1901. godine, a i dan-danas kraljica Engleske još je uvijek i kraljica Australije (jer je Australija dio Commonwealtha).

U Sidnejskom zaljevu može se vidjeti dosta jedrilica i raznih drugih plovila, a ploveći po njemu, nemoguće je ne primjetiti fascinantan suživot prirode i građevina na obalama, osobito veće i modernije zgrade koje su na izuzetno interesantan i primjeren način uklopljene u prirodu te sve jako dobro urbanistički funkcionira. Fasada mnogih zgrada u Sidneyju obložena je ciglom (prevladavaju pastelne boje, a i crvena je dosta zastupljena), što daje dodatnu draž i kolorit toj prekrasnoj metropoli. Sidney je svakako grad koji je napravio odličan posao na svome brendiranju pa je tako kombinacija prekrasne prirode i edge dizajna maksimalno iskorištena kako bi Sidney s pravom bio percipiran kao jedan od najljepših gradova svijeta.

Zaštitni je znak Sidneyja zgrada Opere, jedinstvena i prepoznatljiva dizajna. Njezina je izgradnja završena 1974. godine; projektirao ju je danski arhitekt, inicijalni budžet za nju iznosio je 18 mil. AUD, dok je konačni premašio 100 mil. AUD. Bez obzira na to što je na tome projektu toliko prekoračen budžet, to je učinjeno na nečemu što je potpuno promijenilo sliku grada u pozitivnom smislu. Kad bi se napravila sveobuhvatna cost/benefit analiza investicije u Sidnejsku operu, ona bi bila debelo pozitivna jer je Sidney svjetski prepoznatljiv upravo zahvaljujući toj prekrasnoj građevini koja privlači, zajedno s brojnim drugim stvarima poput možda najpoznatijega i najvećega svjetskog novogodišnjeg vatrometa, turiste iz cijeloga svijeta. Šteta što naša prekoračenja javnih budžeta (ako već moraju postojati) nisu povezana sa stvaranjem ovakvih fenomenalnih, originalnih i inspirativnih građevina.

AUSTRALIJA UVODI NOVE RADNIČKE VIZE

viza

Kao i svaka uređena država, i Australija s vremena na vrijeme mijenja svoje odredbe i zakone. Viza 457 ili radniča viza po zakonu može podlijezati određenim promjenama koje idu u skladu sa trenutačnim stanjem u Australiji i svijetu. Svijetom je odjeknula vijest da je australski Ministar uveo odredbe vezane za vizu 457, te su se mnogi migranti zabrinuli kako će to uticati na njih. Međutim, prije nego počnete da paničite prvo se zapitajte da li postoji iti jedna država na svijetu koja nema radničku vizu. Kada ste konačno duboko udahnuli, zapitajte se kakav bi to bio udar na australsku ekonomiju, koja raste u razvija se brzinom svjetlosti dok radna snaga itekako oskudijeva, da vas opet podsjetimo – Australija je 6 puta veća od Evrope a ima samo 22 miliona stanovnika. I na kraju, gdje ste pročitali da Australija UKIDA radničku vizu? Australija uvodi nove vrste radničkih viza. Koje – to nam tek predstoji da vidimo, ali će sigurno ići u korist australskoj ekonomiji, kao i cijeloj Australiji koja već dugo kada je migracija u pitanju, dovodi na svoje tlo ono što je najbolje za nju – studente.

Na oficijalnoj stranici vlade Australije možete pročitati određena obrazloženja vezana za promjene koje predstoje, iako većini ljudi sa Balkana promjene vezane za radničku vizu i nisu bitne – jer je Balkan i ranije bio poprilično zatvoren za offshore migraciju, te su mnogi ljudi sa Balkana svoj ulaz na tlo Australije našli uprvo u studentskoj vizi, čije odrednice se nisu mijenjale, ako što se nije mijenjala ni Post Study Work Visa.

Ukoliko želite još informacija, najsigurnija opcija je da pročitate sve na zvaničnoj stranici Australije

http://www.border.gov.au/Trav/Work/457-abolition-replacement

http://www.border.gov.au/Trav/Work/Work/Skills-assessment-and-assessing-authorities/skilled-occupations-lists

http://www.border.gov.au/Trav/Visa-1/457-/Subclass-457-visa-legislative-instruments

 

APLIKACIJA ZA STUDENTSKU VIZU U KANCELARIJI BRIDGE BLUE BOSNA I HERCEGOVINA

Ponekad znamo koliko tezak proces “ganjanja” papira za najobicniju administrativnu proceduru moze dugo da traje, a kada pomislimo tek na dobijanje vize onda se zapitamo koliko dugo ce to trajati.

Medutim, sada vise ne morate da se sami borite sa zbunjujucim zahtjevima i silnom papirologijom. Kanclelarija renomirane australske kompanije sa sjedistem u Sydneyu odlicno obavlja svoj posao i u Sarajevu, te upis i aplikacija za studentsku vizu nikada nisu bili laksi i brzi.

Mladi momak Srdan Tomic, koji je nedavno dobio vizu za Australiju ima samo rijeci hvale za cijelokupan proces dobijanja svoje vize.

Srdan kaze: “Sve pohvale za BridgeBlue Bosnia and Herzegovina, dostupnost i ljubaznost osoblja. Prezadovoljan sam brzinom kojom se sve odradilo, dobio sam glatko studentsku vizu, u sve sam bio upucen tokom procesa. Zahvaljujuci BridgeBlue Bosnia and Herzegovina od pocetka sam znao sta treba da radim, tako da mi je citav proces bio jednostavan. Osoblje mi je za sve izaslo u susret, imam samo pohvale za agenciju, svakome preporucujem da se obrate za pomoc i savjete.”

Takoder, Srdan nam prenosi da svojom pricom zeli da ohrabri i nadahne sve druge studente u Bosni i Hercegovini i regiji da se odluce na korak internacionalnog studiranja u Australiju i da kroz sve to produ glatko kao kroz neku zabavnu avanturu. Australija Srdana fascinira mnogim stvarima, pocev od prelijepe klime i prirode do toga da njen zakon dozvoljava studentima da rade na studentskoj vizi te da prikace i svoje najblize ( suprugu i djecu) na studentsku vizu.

Srdanu zelimo mnogo uspjeha i sretan put do Australije, a mi zeljno iscekujemo njegove prve utiske iz Australije.

KONSULTUJTE SE I DOBIJTE VIZU ZA AUSTRALIJU IZ UDOBNOSTI SVOGA DOMA! A EVO I KAKO…

viza

Kada god pomislite da za nešto aplicirate odamah se zapitate koliko cijela procedura traje, koliko ćete dugo sakupljati svu potrebnu dokumentaciju, odakle da krenete i počnete da gubite želju za daljim procesom.

Zato građani Bosne i Hercegovine kao i zemalja u regionu, sada imaju priliku da se konsultuju iz udobnosti svoga doma i prođu glatko kroz cijeli proces migracije – zahvaljujući renomiranoj australskoj agenciji koja se bavi posredovanjem pri procesu aplikacije za vizu BRIDGE BLUE GLOBAL. 

Bridge Blue Global ima svoju kancelariju u Sarajevu, u poznatom business centru UNITIC, koji se nalazi u Centru, odmah iza shopping centra Alta. A za sve one koji nisu u mogućnosti da dođu lično u kancelariju, agenti Bridge Blue Globala pružaju svoje usluge i putem Skypa i Vibera, ili Facebook stranice BridgeBlue Bosnia and Herzegovina. 

Ako ništa ne znate o procesu migracije, agenti će vam na osnovu vašeg profila savjetovati visu za koju najviše imate mogućnosti da dobijete. Ukoliko se radi o studentskoj vizi predložit će vam i institucije koje su vezane za vaše studijsko polje, odradit će za vas upis na univerzitet, i kasnije će odraditi cijelu aplikaciju za vizu. I sve ovo putem online komunikacije. Za studnetsku vizu firma čak ne naplaćuje svoje troškove posredovanja.

Ovo je odlična i olakšavajuća pogodnost za sve osobe koje malo znaju o samom procesu studiranja ili apliciranja za australsku vizu. Agent vas vodi kroz cijelu proceduru. Naravno, iz firme ističu da je sve to timski rad i da je najbitnije povjerenje izmedu klijenta i agenta, a da o profesionalnosti i ljubaznosti Bridge Blue tima svjedoči mnogobrojni studenti te ostali ljudi koji su prošli kroz proces migracije, koji su zadovoljno otišli u Australiju. Također, kažu da su ponosni na svoj rad, da zadovoljstvo klijenta je na prvom mjestu, te da je u cijelom procesu najbitnija iskrenost i prihvatanje realnih mogućnosti.

Ukoliko želite da se savjetujete oko bilo koje vize, slobodno se besplatno konsultujte i pišite na oficijalnu e-mail adresu:

bosnia@bridgeblueglobal.com

ili posjetite Bride Blue oficijalnu stranicu:

http://www.bridgeblueglobal.com/

 

KAKO PRONAĆI POSAO U AUSTRALIJI?

girl with books

Opis posla i potrebne kvalifikacije su detaljno izlistane, ali o poduzeću će eventualno pisati „Multinacionalna kompanija sa sjedištem u Sydneyu“ ili nešto slično.

Želite krenuti u potragu za poslom u Australiji, ali ne znate odakle krenuti?

Kako pišu staputovanja.com, jedan od najvećih portala za potragu posla u Australiji je seek.com.au tako da ne bi bilo loše za početak napraviti pretragu tamo.

Opis posla i potrebne kvalifikacije su detaljno izlistane, ali o poduzeću će eventualno pisati „Multinacionalna kompanija sa sjedištem u Sydneyu“ ili nešto slično.Ovisno kakav posao tražite, možete provjeriti i ponudu na gumtree.com.au. Primjerice, sezonske poslove u ugostiteljstvu ćete vjerojatnije lakše pronaći na baš toj adresi. Popularan je i indeed.com.au pa bacite pogled i tamo.

Pronašli ste oglase koji vas zanimaju te krećete na sljedeći korak. Životopis i molba. Generalno pravilo je da se morate nekako istaknuti u masi, ali, prema mom iskustvu, ovdje je to nešto teže nego u Hrvatskoj (barem nama s hrvatskim diplomama i radnim iskustvom). Slanje univerzalnog životopisa i popratnog pisma vas neće dovesti nigdje.

Nakon što ste uspjeli biti primijećeni, dobit ćete povratni pozitivan odgovor te upit za intervju.

Što očekivati prilikom telefonskog intervjua? Kratki prolazak kroz CV i komentiranje prethodnog radnog iskustva te povezivanje navedenog sa zahtjevima pozicije za koju je prijava poslana. Pitanja mogu biti dosta različita ovisno o poziciji i poduzeću/agenciji u koje ste se prijavili tako da se baš i ne možete unaprijed pripremiti. Svakako biste trebali imati nekakvu generalnu ideju što biste odgovorili na pitanja: kako biste doprinijeli poduzeću ako vas zaposle, kako funkcionirate pod pritiskom, kakvi ste u timskom, a kakvi u samostalnom radu i slično.

Info sesije o studijima u Australiji u Sarajevu i Banja Luci!

 

Tokom vikenda koji je iza nas, renomirana australska firma BRIDGE BLUE GLOBAL je organizovala Info sesije u Sarajevu i Banja Luci.

Povod Info sesija je bio da se buduci studenti upoznaju sa cijelim proces upisivanja internacionalnih studija, da saznaju koje im se to  oblasti nude, koje insh do titucije, da saznaju koji su troskovi studiranja u Australiji, te koje su prednosti studentske vize u Australiji u poredenju sa studentskim vizama u Evropi.

Jedna od znacajnih prednosti studentske vize u Australiji je da studenti dobijaju radnu dozvolu, da mogu da kace svoju porodicu – suprugu/supruga, djecu, na svoju studentsku vizu, te da se u Australiji nikada nece osjetiti kao stranci, jer je Australija sama od sebe “zemlja stranaca” sto u velikoj mjeri djeluje kao ohrabrujuci faktor ljudima da krenu u citav proces migracije, buduci da znaju da nece dozivjeti bilo kakvu vrstu diskriminacije.

Banja Luka je i po prvi put imala cast da ugosti strucnjaka za proces migracije i generalnog direktora Bridge Blue Global kompanije Sashu Grozdanovskog. 

Gospodin Grozdanovski kaze da je odusevljen Bosnom i Hercegovinom, infomisanoscu studenata u Bosni i Hercegovini, te ga iznimno raduje sto studenti u BiH nemaju problema sa polaganjem IELTSa ili TOEFLa, testa znanja engleskog jezika, te da su na tom polju dosta jaki, i pokazuju blagu prednost u odnosu na studente sa prostora drugih regija.

 

Takoder, generalni direktor Bridge Blue Globala  je najavio ponovni dolazak u Sarajevo i Banja Luku vec sredinom maja ove godine, te poziva sve ljude koji zele da saznaju sve o procesu migracije, iskoriste svoju sansu u maju i prisustvuju Info sesijama.

Takoder, mimo studentske vize, generalni direktor je objasnio uvjete useljenicke i radnicke  vize- za kojima vlada interes, kao i turisticke vize, te naglasio da Bridge Blue Global radi sve vrste posredovanja oko apliciranja za vize ako se ispune uslovi za odredenu vrstu vize.

Inace, kancelarija Bridge Blue Global predstavnistva se nalazi u ulici Fra Andela Zvizdovica u UNITICu, te je mozete posjetiti  svakim radnim danom od 9h do 17h, te se besplatno savjetovati.

SREĆA JE TAMO GDJE KENGURI ŽIVE- A EVO I ZAŠTO!

 

Najsretnija zemlja na svijetu je, već četvrtu godinu zaredom, Australija koja je, prema izboru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), pobijedila Norvešku i Švedsku na listi najrazvijenijih država.

“Zemlja kengura” je pobijedila prema izboru OECD koja najsretnije zemlje rangira na osnovu 11 različitih kriterija koje, pretpostavlja se, utiču na sretan život, a “indeks sreće” rezultat je desetogodišnjeg istraživanja.

OECD je s istraživanjem započeo ranih 2000. prateći indikatore kao što su prihod stanovništva, obrazovanje, zdravstvo ili zdrava okolina.

Australijanci tako uživaju natprosječan kvalitet života prema gotovo svim kriterijumima (okolina, učešće građana u izborima, zdravlje, prihod, bogatstvo). Prema 60.000 ljudi koji su dosad učestvovali, najvažniji faktor sreće je zadovoljstvo životom, a prate ga zdravlje i obrazovanje.

Ipak, prioriteti nisu isti u Norveškoj ili, primjera radi, Japanu gde je lična sigurnost najvažnija. Latinska Amerika obrazovanje je smjestila na prvo mesto, dok Australijanci sreću pronalaze u dobrom odnosu između rada i slobodnog vremena.

Među prvih deset više se ne nalaze Velika Britanija i Island, a na samom dnu ljestvice smjestile su se Grčka, Meksiko i Turska. Međutim, čak i zemlje na dnu imaju čemu da se raduju, pa su tako Grci natprosječno zadovoljni zdravstvom i okolinom.

Najsretnije zemlje prema OECD:

1.  Australija
2.  Norveška
3.  Švedska
4.  Danska
5.  Kanada
6.  Švicarska
7.  SAD
8.  Finska
9.  Holandija
10. Novi Zeland

%d blogeri kao ovaj: