ANZAC- NAJBITNIJI AUSTRALSKI NACIONALNI PRAZNIK

download

Anzac se slavi 25. aprila i predstavlja godišnjicu učešća Australije i Novog Zelanda u prvoj vojnoj akciji u Prvom svjetskom ratu.

ANZAC predstavlja inicijale od Australian and New Zeland Army Corps – vojnici su postali poznati kao Anzakovci te do dana današnjeg ponosno nose to ime koje i danas predstavlja slavu.

Kada je 1914 godine izbio rat, Australija je bila tek 13 godina federalna država i njena vlada je bila željna dokazivanja australske snage i samostalnosti, željna stvaranja ugleda. Kada je Britanija objavila početak rata 1914 godine, Australija je automatski bila pod istim okriljem i na strani Commonwealtha. 1915 godine Anzakovci su dobili zadatak da opsjednu poluostrvo Gallipoli kako bi oslobodili Dardaneli prolaz za saveznike. Glavni cilj je bio osvojiti Konstantinopol, sadašnji Istanbul, glavni grad Otomanskog carstva – njemačkog saveznika. Anzakovci su stigli na Gallipoli 25. aprila, i uskoro plan koji je podrazumijevao da se izvrši jako brzo je potrajao čak 8 mjeseci. Mnogo australskih , tačnije 8 hiljada, i turskih vojnika je poginulo u ovom sukobu, te su kroz tih 8 mjeseci doživjeli mnogo poteškoća. Nakon što su se preostali vojnici vratili kući, dugo se žalilo za poginulim vojnicima te je bitka na Gallipoliju imala veliki uticaj na Australiju. Od tada je 25. april postao jako bitan datum za australsku naciju, i iako se nije postigao prvobitni plan – koji je podrazumijevao osvajanje Gallipolija, bitka je ostavila jak uticaj na australsku nacionalnu svijest te je oblikovala australsku prošlost kao i budućnost nacije.

Za Australce je ovo dan kada se prisjećaju mnogih strana rata, vode svoju naciju u čvršću mirniju i stabilniju budućnost.

 

6 NOVIH USLOVA ZA STICANJE AUSTRALSKOG DRŽAVLJANSTVA

2218018-3x2-940x627

19. aprila australski Ministar za migraciju i sigurnost granica Australije je najavio nove promjene u procesu dobijanja australskog državljanstva. Opće je poznato da prijavljeni izlaze i polažu test na osnovu kojeg se ispituju njihove moralne i etičke vrijednosti te njihovo poznavanje zakona Australije.

Ministar Peter Dutton je najavio da su nove promjene vezane za povećanje uslova poznavanja engleskog jezika, te novi aplikanti moraju da imaju trajni boravak najmanje četri godine te moraju pokazati da su dosljedni i odani australskim načelima i vrijednostima življenja.

Napomenuo je da je privilegija biti državljanin Australije koja će biti dodjeljena samo onima koji podržavaju australske vrijednosti, poznaju i pridržavaju se australskih zakona i žele da svojim naporim radom doprinesu boljoj i jačoj Australiji.

Ovo je novih 6 uslova koje prijavljeni za državljanstvo moraju da ispune:

  1. Svi prijavljeni moraju da polože test engleskog jezika iz dijelova čitanja, pričanja, pisanja, razumijevanja i slušanja
  2. Prijavljeni moraju da žive na teritoriji Australije sa dozvolom trajnog boravka najmanje četri godine umjesto dosadašnje jedne
  3. Test je ojačan novim konkretnijim pitanjima na osnovu kojih će se jasnije odlučiti da li prijavljeni je dosljedan i živi u skladu sa australskim vrijednostima
  4. Prijavljeni trebaju da dokažu kako su korak po korak doprinijeli integrisanju u australsko društvo, pa tako trebaju da priolože svoja uvjerenja o radnom stažu, o školovanju koje su prošli, o upisu sve djece u školu, o svom dobrotvornom radu u svojoj zajednici ili bilo kojim drugim aktivostima koje predstavljaju opšte dobro
  5. Prijavljeni može da padne test samo tri puta
  6. Prijavljeni koji budu varali na testu automatski će biti označeni kao da su pali test

Iz ureda Ministra kažu da je poznavanje engleskoj jezika jako bitno za učešće u ekonomskom sektoru društva. Sve otežane okolnosti će biti uzete u razmatranje, a oni koji imaju ispod 16 godina neće morati polagati test.

Također, prijavljeni će dostavljati uvjerenje o krivičnom nekažnjavanju, te će jako bitno biti da prijavljeni nikada nisu gonjeni ili osuđivani za krivično djelo ili nasilje počinjeno nad ženom i djecom. Također osobe koje su sudjelovale u organizovanom kriminalu, iz ureda Ministra kažu, da odstupaju od svih vrijednosti koje Australije predstavlja.

Također ukoliko bilo ko ima žalbe vezane za nove uslove postizanja državljanstva, rok ya žalbe ostaje otvoren do 1. juna, 2017 godine.

HISTORIJA ABORIDŽINA – domorodaca u Australiji

UT0112850

Riječ “aboridžin” znači “od početka”, a Aboridžini i vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Smatra se da su u dalekoj prošlosti preko Indonezijskog otočja došli iz Azije. Višestoljetna izoliranost uvjetovala je da su australski domoroci imali zaseban razvojni put te sačuvali kulturu kamenog doba. Aboridžini imaju osobine ljudske prarase i uspoređuju se s europskim pračovjekom. Koža im je tamno smeđa, a imaju bujnu kosu i bradu. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, a bave se i ribolovom. Oružje su im Koplje i bumerang – neobično drvo za bacanje koje se u letu, ako pogriješi cilj, vraća u ruku bacača. Poznat je njihov narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. Nemaju odjeće.

Među domorocima razvijeno je više jezika pa se međusobno ne razumiju. Vjeruju u nevidljivi svijet duhova. Dolaskom Europljana potisnuti su u suhu unutrašnjost i na sjever, u rezervate gdje se zbog nepovoljnih uvjeta života njihov broj smanjivao. Uzroci gotovo potpunog uništenja bili su sukobi s došljacima, alkohol i zarazne bolesti, te opijum koji je došao s prvim Kinezima. Početkom 20. stoljeća gospodarski razvijena Australija mijenja odnos prema domorodcima, zapošljavajući ih na farmama ili u kućanstvima bijelaca. Od 1967. godine postali su ravnopravni građani, vraća im se tek dio oduzete zemlje tokom 1990-tih. Australska vlada mnogo ulaže u očuvanje njihove kulture i tradicije, kroz državne medije: televizija i radio.

Aboridžini su izradili i vlastitu zastavu koja je kombinacija tri boje:crna je simbol naroda Aboridžina, crvena je simbol zemlje, a žuta je simbol Sunca.

Zastava_Aboridžina

SVE ŠTO NISTE ZNALI O AUSTRALIJI

perth-1

Australija ili Australski Savez (Australia/Commonwealth of Australia), savezna država na australskom kontinentu i otoku Tasmaniji; obuhvaća 7 692 024 km². Sastoji se od šest saveznih država i dva teritorija. Područja pod administracijom Australije jesu otočići Ashmore i Cartier, otočići Heard i McDonald, otočje Cocos (Keeling), otok Christmas, otoci Koraljnoga mora te Australski antarktički teritorij.Prirodna obilježja

Prirodna obilježja  → australija, kontinent; građa i reljef; klima; vode

Stanovništvo

Stanovništvo Australije (21 507 717 st., popis 2011; 24 127 200 st. prema procjeni 2016) sastoji se uglavnom od europskih doseljenika i njihovih potomaka, manjim dijelom i azijskih doseljenika te malobrojnih starosjedilaca (548 368 Aborigina i mješanaca, 2011; najviše ih je u New South Walesu, 31,5%, i Queenslandu, 28,4% ukupnoga broja Aborigina). Prvo naselje Europljana (engleska kažnjenička kolonija) osnovano je 1788. u zaljevu Botanyju (južni dio sadašnjega Sydneya). U Australiji prevladava anglosaska doseljenička struja. Njezina prevlast postignuta je ograničenjem useljivanja azijskih naroda (White Australia Policy, uvedeno 1901) i davanjem prednosti Britancima nad ostalim Europljanima. U razdoblju 1889–1962. broj stanovnika povećao se od 3 na 12 milijuna. Nakon II. svjetskog rata (1946–57) 1 088 000 Europljana ili 16% europskih iseljenika useljuje se u Australiju; uz Britance (Englezi, Irci, Škoti) mnogobrojni su Talijani, manje Nijemci i dr. Od sredine 1960-ih, a osobito nakon ukinuća politike ograničavanja 1973., poraslo je useljivanje s područja Azije. U razdoblju 2008–09. najviše je doseljenika iz Indije, Kine, Velike Britanije, Filipina i Južnoafričke Republike. Službeni je jezik engleski; njime govori većina stanovništva. Doseljenici govore i jezikom zemlje podrijetla (talijanski, hrvatski, njemački, grčki, kineski itd.). Prastanovnici Aborigini govore, uz engleski, svojim jezicima. (→ australci, australski jezici)

Stanovnici su najvećim dijelom kršćani, i to katolici (25,3%) i anglikanci (17,1%), a nereligiozno je 22,3% stanovništva (2011). Zbog pozitivne migracijske bilance (198 300 više useljenih od iseljenih osoba, 2009–10) i prirodnoga priraštaja (7‰ ili 0,7%, 2011) stanovništvo je u razdoblju 2006–11. raslo po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,8%. Natalitet iznosi 13,8‰, mortalitet 6,8‰, a smrtnost dojenčadi 4,1‰ (2011). U dobi je do 14 godina života 19,3% stanovništva, od 15 do 64 godine 67,0%, a starije je od 65 godina 13,7% stanovništva (2011). Očekivano trajanje života za žene rođene 2009. iznosi 83,9 godina, a za muškarce 79,3 godine. Ekonomski je aktivno 10 658 460 stanovnika, od toga je nezaposlenih 5,6% (2011). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 3%, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 19%, a u uslužnim djelatnostima 78% zaposlenih (2010). Australija se s 2,8 st./km² ubraja u najrjeđe naseljene države svijeta. Stanovništvo živi uglavnom na istočnom i zapadnom rubu kontinenta, a najgušće je naseljen klimatski povoljan jugoistok (savezna država Victoria, 24 st./km², 2011). Pustinje i polupustinje u unutrašnjosti gotovo su nenaseljene. Za Australiju je karakteristična koncentracija stanovništva u gradovima, kojih je najviše u jugoistočnom primorju. U gradovima živi 89,3% ukupnoga broja stanovnika (2011). Glavni je grad Canberra (355 596 st., 2011), a najveći su (2011) Sydney (3 908 642 st., šire gradsko područje 4 391 674 st.), Melbourne (3 707 530 st.), Brisbane (1 874 427 st., šire gradsko područje 2 065 996 st.), Perth (1 728 867 st.) i Adelaide (1 103 979 st.). Australija ima četrdesetak sveučilišta i visokih škola.

Jezik

Službeni je jezik engleski. Australski engleski smatra se jednom od varijanata engleskoga jezika. Razlikuje se od britanskoga poglavito po izgovoru, i to sporijim ritmom i jednoličnijom intonacijom, te izgovorom nekih samoglasnika. Obilježavaju ga i riječi preuzete iz australskih domorodačkih jezika, npr. boomerang, dingo, kangaroo itd., koje ponajčešće označuju specifičnosti flore i faune australskoga kontinenta.

Gospodarstvo

Od 1980-ih australsko gospodarstvo ima jednu od najdinamičnijih stopa rasta, što je potaknuto najviše izvozom ruda (ugljen, zlato, željezna i uranova ruda) i drugom brzorastućom ekonomijom. Pritom je značajna i poljoprivredna proizvodnja, koja je među vodećima u svijetu (proizvodnja vune, pšenice, šećera, janjećeg i goveđega mesa). Godine 2013. BDP je iznosio oko 1488 milijarda USD, odnosno oko 66 100 USD po stanovniku, što Australiju čini jednom od najbogatijih država na svijetu. U sastavu BDP-a udjel je poljoprivrednoga sektora 4% (pšenica, ječam, šećerna trska, vino i stočarstvo), industrijskoga sektora oko 27% (ekstrakcija i izvoz ruda, industrijska oprema, kemikalije i preradba hrane), a uslužnoga sektora oko 69% (utemeljen uglavnom na turizmu i bankarstvu). Izvoz je 2013. iznosio oko 251,7 milijarda USD (najviše u Kinu, Japan, Južnu Koreju i Indiju), a uvoz oko 245,8 milijarda USD (najviše iz Kine, SAD-a, Japana i Singapura). Godine 2013. javni dug bio je na razini 32,6% BDP-a.

APLIKACIJA ZA STUDENTSKU VIZU U KANCELARIJI BRIDGE BLUE BOSNA I HERCEGOVINA

Ponekad znamo koliko tezak proces “ganjanja” papira za najobicniju administrativnu proceduru moze dugo da traje, a kada pomislimo tek na dobijanje vize onda se zapitamo koliko dugo ce to trajati.

Medutim, sada vise ne morate da se sami borite sa zbunjujucim zahtjevima i silnom papirologijom. Kanclelarija renomirane australske kompanije sa sjedistem u Sydneyu odlicno obavlja svoj posao i u Sarajevu, te upis i aplikacija za studentsku vizu nikada nisu bili laksi i brzi.

Mladi momak Srdan Tomic, koji je nedavno dobio vizu za Australiju ima samo rijeci hvale za cijelokupan proces dobijanja svoje vize.

Srdan kaze: “Sve pohvale za BridgeBlue Bosnia and Herzegovina, dostupnost i ljubaznost osoblja. Prezadovoljan sam brzinom kojom se sve odradilo, dobio sam glatko studentsku vizu, u sve sam bio upucen tokom procesa. Zahvaljujuci BridgeBlue Bosnia and Herzegovina od pocetka sam znao sta treba da radim, tako da mi je citav proces bio jednostavan. Osoblje mi je za sve izaslo u susret, imam samo pohvale za agenciju, svakome preporucujem da se obrate za pomoc i savjete.”

Takoder, Srdan nam prenosi da svojom pricom zeli da ohrabri i nadahne sve druge studente u Bosni i Hercegovini i regiji da se odluce na korak internacionalnog studiranja u Australiju i da kroz sve to produ glatko kao kroz neku zabavnu avanturu. Australija Srdana fascinira mnogim stvarima, pocev od prelijepe klime i prirode do toga da njen zakon dozvoljava studentima da rade na studentskoj vizi te da prikace i svoje najblize ( suprugu i djecu) na studentsku vizu.

Srdanu zelimo mnogo uspjeha i sretan put do Australije, a mi zeljno iscekujemo njegove prve utiske iz Australije.

PAR SAVJETA ZA NOVE STUDENTE

sfa-newly-admitted-students

Dolazak u novi grad nije nimalo lagan i treba vam neko vrijeme da se naviknete na novu okolinu. Opcenito, najveca briga ce vam biti da nadete sebi odgovarajuci smjestaj sto prije, posao i da imate nesto dzeparca dok se ne snadete. Sto prije rijesite ove tri stavke, to cete prije moci da pocnete da uzivate u novom okruzenju i postavljate stvari na svoje mjesto. Cesto cujete ljude da kazu “eh da sam znao/znala ovo ili ono ranije, sve bi bio lakse”. Sa time na umu pitali smo za savjete ne bas tako davno i same nove studente te su nam oni rekli sta je to sto su voljeli da su znali odmah.

  • Pronadite najbolji nacin da sto prije pronadete odgovarajuci smjestaj

Mnogi studenti za pocetak uzmu smjestaj na kampusu. A onoga trenutka kada se smjestite mozete da pocnete da trazite drugi smjestaj, a mi vam preporucujemo ove web stranice, koje imaju jako dobru reputaciju:  realestate.com.au,  domain.com.au,  flatmates.com.au. Pripazite se oglase o izdavanju stanova ili soba na nekim stranicama kao na ovoj stranici:  gumtree.com.au ili u lokalnim novinama, buduci da mozete biti zrtva scamova.

  • Upoznajte se sa nacinom rada transportnog sistema

Ovo je jedna od najbitnijih stvari koju morate upoznati kako bi ste se kretali lako svuda i na najeftiniji moguci nacin. Uradite malo istrazivanje, posjetite vladine stranice javnog prevoza i isplanirajte jedan dan svog malog putovanja. Azurirajte svoje mape, raspitajte se o cijeni karte i slicno. Takoder postoji mnogo aplikacija ko vam mogu mnogo pomoci kada je u pitanju planiranje putovanja, rasporeda voznje i slicnog. Svaka drzava u Australiji je drugacija tako da provjerite za svaku posebnu web stranicu:

NSWOpal
VictoriaMyki
QueenslandGo Card

  • Saznajte koje su trgovine najpovoljnije sa cijenama

Kada tek dodete naravno da cete morati obaviti kupovinu namirnica i nekih licnih potrebstina. Zato vam predlazemo da posjetite pristupacnije trgovacke lance poput  Kmart, Target, Aldi i the Reject Shop-a.

  • Nemojte porediti svoj rodni grad sa novim mjestom zivota

Naravno da ce vam nedostajati rodno mjesto i mamina kuhinja, ali ako se uporno budete vracali na ono sto ste imali kuci nikada necete moci sebi dopustiti da upoznate novi grad i otkrijete sve njegove ljepote. Na kraju krajeva, to su dvije razlicite kulture,, obicaji i prednosti, uzivajte u novim iskustvima i otkricima.

  • Otkrijte mjesta na kojima mozete da se zabavite

Upoznajte koja mjesta u novom gradu treba da posjetite: parkove, vrtove, podrucja za piknik, staze i plaze. Malo istrazite i posjetite razlicita mjesta jer cete na taj nacin upoznati i grad i novo okruzenje. Malo istrazite sljedece stranice: Weekend NotesConcrete PlaygroundTime Out a probajte i na sljedecim:

Sydney:sydney.com,whatson.cityof sydney.nsw.gov.au
BrisbaneBrisbane City CouncilVisit Brisbane
MelbourneThat's Melbourne

  • Potrudite se da usavrsite jezik sto prije

Znamo da je mnogo lakse vjezbati engleski u ucionici, medutim steknite naviku da ga vjezbate i van nastave, u svom svakodnevnom zivotu cak i kada nemate potrebu da razgovarate na engleskom jeziku. Znamo da je to mnogo lakse reci nego uciniti medutim ubrzo ce to postati dio vas i vase svakodnevnice, te ce doci sasvim prirodno.

 

KONSULTUJTE SE I DOBIJTE VIZU ZA AUSTRALIJU IZ UDOBNOSTI SVOGA DOMA! A EVO I KAKO…

viza

Kada god pomislite da za nešto aplicirate odamah se zapitate koliko cijela procedura traje, koliko ćete dugo sakupljati svu potrebnu dokumentaciju, odakle da krenete i počnete da gubite želju za daljim procesom.

Zato građani Bosne i Hercegovine kao i zemalja u regionu, sada imaju priliku da se konsultuju iz udobnosti svoga doma i prođu glatko kroz cijeli proces migracije – zahvaljujući renomiranoj australskoj agenciji koja se bavi posredovanjem pri procesu aplikacije za vizu BRIDGE BLUE GLOBAL. 

Bridge Blue Global ima svoju kancelariju u Sarajevu, u poznatom business centru UNITIC, koji se nalazi u Centru, odmah iza shopping centra Alta. A za sve one koji nisu u mogućnosti da dođu lično u kancelariju, agenti Bridge Blue Globala pružaju svoje usluge i putem Skypa i Vibera, ili Facebook stranice BridgeBlue Bosnia and Herzegovina. 

Ako ništa ne znate o procesu migracije, agenti će vam na osnovu vašeg profila savjetovati visu za koju najviše imate mogućnosti da dobijete. Ukoliko se radi o studentskoj vizi predložit će vam i institucije koje su vezane za vaše studijsko polje, odradit će za vas upis na univerzitet, i kasnije će odraditi cijelu aplikaciju za vizu. I sve ovo putem online komunikacije. Za studnetsku vizu firma čak ne naplaćuje svoje troškove posredovanja.

Ovo je odlična i olakšavajuća pogodnost za sve osobe koje malo znaju o samom procesu studiranja ili apliciranja za australsku vizu. Agent vas vodi kroz cijelu proceduru. Naravno, iz firme ističu da je sve to timski rad i da je najbitnije povjerenje izmedu klijenta i agenta, a da o profesionalnosti i ljubaznosti Bridge Blue tima svjedoči mnogobrojni studenti te ostali ljudi koji su prošli kroz proces migracije, koji su zadovoljno otišli u Australiju. Također, kažu da su ponosni na svoj rad, da zadovoljstvo klijenta je na prvom mjestu, te da je u cijelom procesu najbitnija iskrenost i prihvatanje realnih mogućnosti.

Ukoliko želite da se savjetujete oko bilo koje vize, slobodno se besplatno konsultujte i pišite na oficijalnu e-mail adresu:

bosnia@bridgeblueglobal.com

ili posjetite Bride Blue oficijalnu stranicu:

http://www.bridgeblueglobal.com/

 

SREĆA JE TAMO GDJE KENGURI ŽIVE- A EVO I ZAŠTO!

 

Najsretnija zemlja na svijetu je, već četvrtu godinu zaredom, Australija koja je, prema izboru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), pobijedila Norvešku i Švedsku na listi najrazvijenijih država.

“Zemlja kengura” je pobijedila prema izboru OECD koja najsretnije zemlje rangira na osnovu 11 različitih kriterija koje, pretpostavlja se, utiču na sretan život, a “indeks sreće” rezultat je desetogodišnjeg istraživanja.

OECD je s istraživanjem započeo ranih 2000. prateći indikatore kao što su prihod stanovništva, obrazovanje, zdravstvo ili zdrava okolina.

Australijanci tako uživaju natprosječan kvalitet života prema gotovo svim kriterijumima (okolina, učešće građana u izborima, zdravlje, prihod, bogatstvo). Prema 60.000 ljudi koji su dosad učestvovali, najvažniji faktor sreće je zadovoljstvo životom, a prate ga zdravlje i obrazovanje.

Ipak, prioriteti nisu isti u Norveškoj ili, primjera radi, Japanu gde je lična sigurnost najvažnija. Latinska Amerika obrazovanje je smjestila na prvo mesto, dok Australijanci sreću pronalaze u dobrom odnosu između rada i slobodnog vremena.

Među prvih deset više se ne nalaze Velika Britanija i Island, a na samom dnu ljestvice smjestile su se Grčka, Meksiko i Turska. Međutim, čak i zemlje na dnu imaju čemu da se raduju, pa su tako Grci natprosječno zadovoljni zdravstvom i okolinom.

Najsretnije zemlje prema OECD:

1.  Australija
2.  Norveška
3.  Švedska
4.  Danska
5.  Kanada
6.  Švicarska
7.  SAD
8.  Finska
9.  Holandija
10. Novi Zeland

%d blogeri kao ovaj: