TRAŽITE BLAGO? IDITE U AUSTRALIJU!

images
Sretnik u Australiji pronašao je grumen zlata težak 2,7 kilograma, prenosi australska štampa.

Mick Brown pretraživao je detektorom za metal teren oko Wedderburna u Victoriji kad je prije nekoliko sedmica naišao na blago, piše list Age. Procjenjuje se da grumen vrijedi 135.000 australskih dolara.

Brown je za novine kazao kako je mislio da je naišao na komad bakra kad je zapištao detektor.

Rekao je da se nada da će grumen prodati privatnom kolekcionaru, platiti dugove i potrošiti novac na suprugu i djecu.

Wedderburn je smješten u tzv. zlatnom trokutu Victorije koji je bio središte zlatne groznice sredinom 19. stoljeća.

Godine 1981. jedan je čovjek pronašao zlatni grumen težak osam kilograma u blizini Wedderburna. Taj grumen nazvan Ponos Australije deset godina kasnije ukraden je iz muzeja u Melbourneu i više nikad nije pronađen.

AUSTRALSKA HISTORIJA

australia1

U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi “održavalo ravnotežu” između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali “Nepoznata južna zemlja” (Terra australis incognita). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljeću. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli Portugalci i Španjolci. Portugalac Luis Vaes de Torres je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz između otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije započeli su od 1605. do 1606. Nizozemci čiji je moreplovac Abel Janssen Tasman, oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je “Terra Incognita“. Taj je otok po njemu dobio ime Tasmanija.

Nizozemci se, imajući u posjedu bogata indonežanska otočja, nisu osobito zanimali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije. Tek ju je britanski moreplovac James Cook podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. Vršio je istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na Havajima od strane domorodaca. Cook i njegova flota uplovili su 24. travnja 1770. u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto budućeg grada Sydneya i time je otkrivena istočna obala Australije. Iste godine Cook je Australiju proglasio britanskim kolonijalnim posjedom.

Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. 26. siječnja 1788. u Botany Bay uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, među kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad Sydney, nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170.000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje).

Krajem 18. stoljeća i početkom 19. u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz Velike Britanije. Sve do sredine 19. stoljeća useljavanje je bilo sporo, ali sve veći porast ekonomske aktivnosti u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike ostavljale bez posla doprinijeli su bržem naseljavanju zemlje. Transport zatvorenika u Australiju ukinut je 1840. Pronalazak zlata u današnjoj saveznoj državi Victorija potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice od 1850. do 1860. broj stanovnika povećao se sa 437.000 na 1.146.000. Mnogi lovci na sreću nisu našli zlato, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u rudare, ovčare, ratare.
Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom 19. stoljeća britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani Velike Britanije, odnosno saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje – australsko kopno bilo je uglavnom pošteđeno ratnih djelovanja, iako su Japanci 1942. bombardirali Darwin na sjeveru zemlje. Australske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv Njemačke i Italije u Europi i sjevernoj Africi.

VIRTUALNI OBILAZAK ADELAIDEA

Adelaide je najveći i glavni grad australske države Južna Australija sa 1.505840 stanovnika (2006) i peti grad po velični u Australiji.

Adelaide leži na obroncima Masiva Lofty udaljen 14 km od Zaljeva sv. Vincenta. Grad ima mediteransku klimu s vrućim ljetima (srednja temperatura u februaru je 23 ° C), i blagim zimama (u julu je prosječno 12 ° C), sa prosječnom godišnjom količinom oborina od 530 mm.

Adelaide je planski podignut grad, sa velikim zelenim površinama koje odvajaju centar grada od stambenih predgrađa.

Sve ljepote Adelaide u kratkim crtama pogledajte u videu koji vas vodi u obilazak ovog prelijepog australskog grada.

 

DA LI STE ZA VIRTUALNI OBILAZAK SYDNEYA?

U priloženom videu obiđite sve poznate vrijedne posjete znamenitosti u Sydneju.

Kroz ovaj video vodič ćete poželjeti da što prije posjetite najrazvijeniji grad Australije i doživite njegove čari uživo!

VIVID SYDNEY FESTIVAL

Vivid Sydney festival je festival koji traje 23 dana, i održava se svake godine u Sydneyu. Vivid Sydney je jedan od najznačajnijih umjetničkih događaja u Australiji jer predstavlja spoj umjetnosti, dizajna osvjetljenja, izložbi na otvorenom i savremene muzike. Vivid Sydney je festival u toku kojeg se umjetnost, tehnologija i trgovina spoje u jedno.

To je festival svjetla, muzike i ideja. Vivid svjetla pretvore Sydney u čudesnu zemlju skulptura od svjetla, inovativnih instalacija svjetla i ogromnih projekcija na otvorenom – i sve to je sasvim besplatno, za sve. Cijeli Sydney postane jedna velika pozornica dostupna svakome ko je zainteresovan za ovu očaravajuću predstavu. U stvarnju Vivid Sydney festivala uključeni su dizajneri, umjetnici osvjetljenja i proizvođači iz raznih dijelova Australije, koji pretvore Sydney u njihovu kreativnu viziju.

Što se tiče muzike, tokom festivala izvođači moderne muzike nastupaju uživo u ikonski poznatoj Sydnej Operskoj kući. Ovaj festival pruža priliku mladim umjetnicima iz raznih oblasti umjetnosti da se dokažu pred velikom masom i ostave svoj pečat.

Vivid Sydney festival je period od 23 dana kada Sydney postane centralna tačka svijeta, i unese život u sve pore australske ekonomije, umjetnosti i tehnologije.

5 SAVJETA KAKO DO POSLA U AUSTRALIJI

skills

 

Proces pronalaženja posla nikada nije zabavan i jednostavan, ali kada jednom upoznate tržište rada za internacionalne studente i shvatite na koji način stvari funkcionišu u Australiji, na čitav proces ćete gledati drugačije i biti će vam dosta lakši.

Zato evo par savjeta kako da što prije pronađete posao u Australiji.

  1. LIČNO TRAŽITE POSAO – Iako ovo možda u nekim dijelovima Europe nije praksa, u prekomorskim zemljama je ovo jedna od standardnih procedura traženja posla. Ukoliko se prošetate ulicom, vidjet ćete na različitim mjestima, ispred restorana, trgovina, natpise tražimo radnika. Dovoljno je da uđete i pitate kome treba da se obratite za posao, tražite e-mail adresu ili kontakt telefon, kako bi što prije mogli dostaviti vaš CV menadžeru.
  2. KORISTITE STRANICE ZA TRAŽENJE POSLA ONLINE- Danas svijet funkcioniše putem interneta, tako da budete spremni da u jednom razvijenom društvu poput australskog se oslonite na internet. Ponude za posao možete tražiti na stranicama  Seek, SpotJobs, Oneshift, Indeed, LinkedIn, Facebook grupama (pretražujte poslove za koje ste zainteresovani).
  3. ISKORISTITE SVAKU POMOĆ STUDENTSKOG SERVISA- Studenti servis za internacionalne studente je tu da bi vas uputio u život u Australiji i što prije integrisao u društvo u kojem se nalazite. Studentski servis će vam pomoći sa pisanjem vašeg CVija, pomoći će vam sa osposobljavanjem za određene vrste posla za koje ste zainteresovani, te će vam proslijeđivati ponude za posao koje je pronašao u blizini. Budite u dobroj komunikaciji sa ljudima sa servisa i ne ustručavajte se tražiti pomoć.
  4. NAPIŠITE DOBRU BIOGRAFIJU – Napišite dobru biografiju i motivaciono pismo, i obavezno pazite na gramatiku, dajte nekome kome je engleski maternji jezik da pregleda vaš rad.  Postoji mnogo i besplatnih šablona koji vam daju za primjer kako da napišete što bolju biografiju: free online resume templates.
  5. SPREMITE SE ZA INTERVJU- Pobrinite se da kada se sretnete sa osobom koja vas intervjuiše da kažete njeno ime kada se rukujete sa njom, stisak ruke treba da bude čvrst i pun samopouzdanja a i kontakt očima treba da bude primjeren situaciji. Bitno je da izgledate kao samouvjerena osoba koja zna šta radi. Također, pripremite sve što želite da podijelite sa poslodavcem, svoja dosadašnja radna iskustva, sve kvalifikacije koje imate i vještine koje posjedujete. Također, pripremite pitanja koja ćete vi imati o poslodavcu i poslu za koji se prijavljujete.

 

Preuzeto sa: http://blog.apc.edu.au/2017/05/5-tips-on-getting-job-in-australia.html

TAJ PRELIJEPI MELBOURNE…

Panoramic image of the docklands waterfront area of Melbourne

Melbourne je glavni grad australske pokrajine Victorije i drugi najveći grad po veličini u Australiji te je bio glavni grad Australije od 1901. do 1927. Smješten je na jugu Australije, kod morskog zaljeva Port Philli koji je gotovo potpuno zatvoren zaljev, te je vrlo pogodna luka.

Razne kulture ostavile su traga u nekadašnjem glavnom gradu Australije pa tako možemo pronaći Kinesku četvrt, Malu Italiju – četvrt s mnogo pizzerija, slastičarnica i restorana sa specijalitetima od tjestenine, zatim Grčka zajednica te Mali Saigon koji se nalazi u ulici Richmond u kojem prevladavaju vijetnamske trgovine, restorani i barovi.

Na trgu City Square osvježavajuće fontane prskaju vodu, akrobati i mimičari izvode svoje točke, a šaroliko mnoštvo različitih nacionalnosti uživa u gostionicama i na terasama restorana. Besplatna zabava osobito privlači mlade, jednako kao i koncerti rock glazbe, plesne i kazališne predstave koje se odvijaju na otvorenom bez naplaćivanja ulaznica.

Šarmu ovoga grada pridonose i tramvaji koji su gotovo u potpunosti izumrli u zapadnoj Europi, a ovdje postoje i lijepa moderna kola, ali i ona stara rasklimana s tvrdim drvenim sjedalima i stalnim propuhom najčešće obojeni u zeleno. U martu svake godine u Melbourneu se održava popularni festival Moomba tijekom kojeg se organiziraju ulični mimohodi, natjecanja i kazališne predstave. Riječ „Moomba” dolazi iz aboridžinskog jezika a znači: „Dođite i zabavite se!”. No, domorodci su doslovce nestali s ulica ovog grada. Bolest i alkohol koje su donijeli bijelci desetkovali su populaciju Aboridžina. Oni su u Australiju došli još prije 40.000 godina na splavovima ili preko danas potopljene prevlake, i bili su prvi vladari ovoga kontinenta.

Od znamenitosti koje svakako treba vidjeti u Melbourne-u izdvojit ćemo Federacijski trg koji je dizajniran kao arhitektonska ikona grada koji voli modernu arhitekturu, zatim Royal Botanic Gardens – najbolje uređeni vrtovi u Australiji koji se prostiru na preko 40 hektara površine. Svakako se popnite i na osmatračnicu Melbourne Observation Deck koja se nalazi na 55. sprat najviše zgrade na južnoj hemisferi te nudi 360 stupnjeva širok pogled na Melbourne i okolinu. Melbourne muzej je najveći australski muzej te je u njemu smještena i prava prašuma, ogromna Rubikova kocka, replika dinosaura, zbirka mušica i leptira te historijskih izložbi održanih u Melbourne-u.

Kraljevska izložbena galerija je jedna od najpoznatijih građevina u Melbourneu, izgrađena 1880. godine za Internacionalni sajam, a kasnije je bila mjesto osnutka Australskog parlamenta (1901.). Nalazi se u Carltonovim vrtovima u ulici Nicholson br. 9., u središnjoj poslovnoj četvrti Melbournea. Tijekom 20. stoljeća izgubila je nekoliko svojih krila, ali je monumentalna Velika dvorana sačuvana i obnovljena 1990-ih. Kako je ona posljednja velika izložbena galerija iz 19. stoljeća, i jedna od rijetkih koja je sačuvana, 2004. godine uvrštena je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.

Također vrijedi vidjeti i posljednje od velikih australskih imanja u predgrađu čiji su vlasnici Australci, a datira iz 19. stoljeća – Rippon Lea House, izgrađeno 1863. godine. Imanje krasi velik i raskošan interijer te uređeni vrtovi u kojima se nalazi konzervatorij, jezero, voćnjak te velike travnate i cvjetne površine. Osim što ima najbolje uređene vrtove, Melbourne se može pohvaliti i s najstarijim zoološkim vrtom u Australiji. Unutar vrta nalazi se afrička prašuma za gorile, orangutane, nilske konje i velike mačke te dojmljiva kuća leptira.

Melbourne je grad kojeg vrijedi vidjeti!

AUSTRALIJA U KRATKIM CRTICAMA

 

Puno ime države:

Commonwealth of Australia

Stanovništvo:

23.94 miliona stanovnika (podaci iz decembra 2015)

Procenat stanovništva rođenog van granica Australije:

28,2% (podaci iz juna 2015)

Procenat stanovništva koje se izjašnjava kao Aboridžini:

2,5% (podaci iz 2011)

Glavni grad:

Canberra

Najveći grad:

Sydney ( sa stanovništvom od 4,92 miliona – podaci iz juna 2015) 

Površina Australije:

7.69 kvadratnih kilometara 

Glavni jezik:

Engleski + još 300

Valuta:

Australijski dolar (AUD), 1 AUD = 1,329533 BAM

Prosječan vijek života stanovnika:

Žene – 84 godine

Muškarci – 80 godina

Bruto domaći dohodak po stanovniku:

A$64,660 (2013)

Zaposlenih:

11.9 milliona (podaci iz maja 2016)

Dan državnosti:

26 Januar – Dan Australije

Stanovništvo sa internet konekcijom:

83%

Broj internacionalnih studenata:

440,949 (podaci iz maja 2016)

 

Saznajte sve o Queenslandu!

 

 

Queensland je australska država koja zauzima sjeveroistočni dio kontinenta. Graniči sa Sjevernim teritorijem, Južnom Australijom i Novim Južnim Walesom.

Druga po veličini država u Australiji, Kvinslend (Queensland) je najpopularnija destinacija u zemlji. Obala je duga 1.700 km i prostire se od Brizbejna na jugu do grada Cairns na sjeveru. Na obali se nalaze i glavne turističke atrakcije: netaknute tropske šume, pješčane plaže i prelijep podvodni život. Kvinslend je sjajna destinacija za svako doba godine. Predstavljamo izbor najboljih mjesta duž obale.
Brizbejn, australijski grad koji se najbrže razvija, živopisno je mjesto. Čak i tokom zime tu ima više sunca nego što ćete poželjeti, čak sedam sati dnevno. Najpopularnije mjesto u gradu je vještačka laguna Southbank Parklands. Vikendom je puna turista, prije svega porodica sa djecom, koje tu dolaze da se bućnu u toplo more i izležavaju na pješčanoj plaži. Kad obiđete lagunu, uzmite feribot i obiđite Lone Pine Koala Sanctuary, omiljeno mjesto za mlade.
Na ručak možete otići do hotela Breakfast Creek, koji je već postao institucija, jer se tu služe najveće šnicle u gradu. U Brizbejnu se nalazi i pivnica Castlemaine Brewery, u kojoj se proizvodi čuveno australijsko pivo XXXX (Four X). Obavezno ga naručite uz ručak. Poslije ručka možete se relaksirati u gradskoj botaničkoj bašti – Mt Coot-tha, koja ima zadivljujuću kolekciju suptropskog drveća i biljaka.
Poznata po predivnom okruženju, Noosa je oduvijek privlačila bogate i poznate. To je jedno od najpoznatijih turističkih centara australijskog Sunshine Coast-a, prije svega čuvena je po odličnom surfingu, privlačnim prodavnicama i dobrim restoranima. Jedna od atrakcija je i Noosa nacionalni park, jedan od najposjećenijih u Australiji. U blizini je park Stiva Irvina, 20 hektara netaknute vegetacije i 750 primjeraka divljih životinjskih vrsta. Krokodile da i ne pominjemo.
Najveće pješčano ostrvo na svetu, Fraser Island, ujedno je jedno od rijetkih mjesta gdje možete na slobodi vidjeti australijske divlje pse dingo. Iznajmite džip i provozajte se po 120 km dugoj plaži ili skrenite ka nekom od nekoliko slatkovodnih jezera. Ostrvo je pod zaštitom Uneska, a na njemu živi više od 350 vrsta ptica. Ljubitelji životinja ne smiju da propuste Bundaberg, gde mogu da vide spektakl netaknute prirode. Svake godine između novembra i marta tu se na plažama gnijezde kornjače. Posmatrajte ih u sumrak kako jaja koja su izlegle zakopavaju u pjesak. Sedam-osam nedelja kasnije, sićušne kornjače će se uputiti ka okeanu i započeti sopstveni životni ciklus.
Ne postoji osoba koja ne zanijemi od ljepote i veličine Velikog koraljnog grebena, jedne od nazanimljivijih svjetskih prirodnih ljepota. Prostire se 2.000 kilometara duž obale Kvinslenda i predstavlja najveći koraljni ekosistem na svijetu, toliko velik da se može vidjeti iz svemira. U ovom jedinstvenom okruženju živi 400 vrsta koralja, 1.500 vrsta riba i 4.000 vrsta mekušaca, od ajkula i raža do šarenih papagaja, od morskih kornjača do morskih zvijezda. Tople vode Koralnog grebena obiluju morskom faunom. Ako biste radije da vrijeme provodite na vodi, a ne u njoj, odvojite vrijeme da istražite The Whitsundays, odličnu destinaciju za jedriličare. Obiđite neka od 74 netaknuta ostrva, od kojih je najpoznatije Whitehaven Beach.

HISTORIJA

Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proStor sadašnjeg Kvinslenda (Queensland), zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne strukture niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo prisutno recimo kod novozelandskih Maora. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih kvislinga). Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. Najveći masakar bijelih došljaka izvedeno je od strane aboridžina 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i najveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji od strane aboridžina.

KAKO POBIJEDITI NOSTALGIJU ZA RODNIM KRAJEM?

Nostalgia11

Termin “nostalgija” opisuje čežnju za prošlošću, obično u idealizovanoj formi. Nastao je od grčkih riječi koje označavaju “povratak kući” i “bol”, odnosno “čežnju”. Često se opisuje kao oblik melanholije, a u njeno naručje bacaju nas sjećanja na lijepe trenutke, drage osobe, rodni kraj.
Svi koji su napustili domovinu, znaju koliko je nostalgija ponekad opipljiva. Ona se, kao riječ, proteže kroz sve njihove mailove i telefonske razgovore. Ponekad je toliko jaka da onome ko traži novi život u novoj zemlji, godinama može predstavljati kamen spoticanja. Naročito je izražena kod ljudi koji su u tuđinu otišli bez znanja stranog jezika i nepoznavanja kulture nove zemlje. Kada se tome doda da tamo nikoga ne poznaju, da ni sa kim ne mogu porazgovarati o svojim tugama i radostima, jasno je zašto im nostalgija svakoga dana kuca na vrata. Još je Kant verovao da je nostalgija bila bolest siromaštva, te da su teritorijalne granice mogle biti prevaziđene zahvaljujući uspjehu na društvenoj ljestvici i bogatstvu.

Nostalgiju kao tugu za zavičajem prvi put je, u svojoj doktorskoj disertaciji u Bazelu, 1688. godine, upotrebio švajcarski ljekar Johanes Hofer. Opisao je tugu za rodnim krajem kao ozbiljnu neurološku bolest, čiji su simptomi neprestane misli na rodni kraj, anksioznost, nepravilan rad srca, anoreksija, nesanica. Napisao je da je nostalgija “tuga čiji korijen leži u želji za povratkom u rodni kraj” i od tada je nostalgija poznata i kao “švajcarska bolest” ili “švajcarska tuga za zavičajem”.

Kako je pobijediti?

Gledajte domaće filmove – Vjerovatno bi vam u vašoj zemlji već odavno dosadili, ali kada ste negdje vani sve što vam prikazuje predijele vašeg rodnog kraja, kulturu i običaje, vam približava isto, i čini da se osjećate još uvijek dijelom tog kraja, a uz to naravno izlogeni ste svom jeziku.

Kupujte domaće proizvode i kuhajte tradicionalna jela – Australija je prepuna marketa mješovite robe koji drže domaće proizvode poput kafe Zlatne džezve, Vegete, Argete, Ovako proizvoda, Violetinih proizvoda itd. Stoga, vaše je samo da odete i potražite proizvode iz vašeg rodnog kraja, te da u i u svoj dom unesete dašak domovine, a uz to još kada skuhate tradicionalnu sogan dolmu, sarmu, ili razvijete pitu, sigurni smo da će se i naseljem u Australiji proširiti miris ukusnih bosanskih jela, a ne samo u vašem domu.

Naručujte online iz vaše države – Svi znamo da je sada online prodaja postala uobičajan način kupovine, tako da se slobodno upustite u online kupovinu. Na kraju krajeva da živite u svom rodnom kraju vjerovatno bi ste isto naručivali druge različite proizvode diljem svijeta, tako da samo se prilagodite obrnutoj situaciji.

Budite društveni – Na stranicama kao što su Internations and Expat Exchange možete da upoznajete razne ljude online ili lično, međutim ne oslanjajte se na online stranice, izađite i upoznajte okolinu i okruženje u kojem živite, što više prijatelja steknete u novom okruženju prije ćete se početi osjećati kao da je to vaš dom.

Koristite tehnologiju – Održavanje veze i komunikacije sa našim bližnjima je od krucijalnog značaja, a sada sve aplikaccije poput Skypa, Vibera, Facebooka, Messangera, What's upa, itd. nam dopuštaju da na jednostavan način budemo u kontaktu sa ljudima koje volimo.

%d blogeri kao ovaj: