Kategorija: migracija u Australiju

5 SAVJETA KAKO DO POSLA U AUSTRALIJI

skills

 

Proces pronalaženja posla nikada nije zabavan i jednostavan, ali kada jednom upoznate tržište rada za internacionalne studente i shvatite na koji način stvari funkcionišu u Australiji, na čitav proces ćete gledati drugačije i biti će vam dosta lakši.

Zato evo par savjeta kako da što prije pronađete posao u Australiji.

  1. LIČNO TRAŽITE POSAO – Iako ovo možda u nekim dijelovima Europe nije praksa, u prekomorskim zemljama je ovo jedna od standardnih procedura traženja posla. Ukoliko se prošetate ulicom, vidjet ćete na različitim mjestima, ispred restorana, trgovina, natpise tražimo radnika. Dovoljno je da uđete i pitate kome treba da se obratite za posao, tražite e-mail adresu ili kontakt telefon, kako bi što prije mogli dostaviti vaš CV menadžeru.
  2. KORISTITE STRANICE ZA TRAŽENJE POSLA ONLINE- Danas svijet funkcioniše putem interneta, tako da budete spremni da u jednom razvijenom društvu poput australskog se oslonite na internet. Ponude za posao možete tražiti na stranicama  Seek, SpotJobs, Oneshift, Indeed, LinkedIn, Facebook grupama (pretražujte poslove za koje ste zainteresovani).
  3. ISKORISTITE SVAKU POMOĆ STUDENTSKOG SERVISA- Studenti servis za internacionalne studente je tu da bi vas uputio u život u Australiji i što prije integrisao u društvo u kojem se nalazite. Studentski servis će vam pomoći sa pisanjem vašeg CVija, pomoći će vam sa osposobljavanjem za određene vrste posla za koje ste zainteresovani, te će vam proslijeđivati ponude za posao koje je pronašao u blizini. Budite u dobroj komunikaciji sa ljudima sa servisa i ne ustručavajte se tražiti pomoć.
  4. NAPIŠITE DOBRU BIOGRAFIJU – Napišite dobru biografiju i motivaciono pismo, i obavezno pazite na gramatiku, dajte nekome kome je engleski maternji jezik da pregleda vaš rad.  Postoji mnogo i besplatnih šablona koji vam daju za primjer kako da napišete što bolju biografiju: free online resume templates.
  5. SPREMITE SE ZA INTERVJU- Pobrinite se da kada se sretnete sa osobom koja vas intervjuiše da kažete njeno ime kada se rukujete sa njom, stisak ruke treba da bude čvrst i pun samopouzdanja a i kontakt očima treba da bude primjeren situaciji. Bitno je da izgledate kao samouvjerena osoba koja zna šta radi. Također, pripremite sve što želite da podijelite sa poslodavcem, svoja dosadašnja radna iskustva, sve kvalifikacije koje imate i vještine koje posjedujete. Također, pripremite pitanja koja ćete vi imati o poslodavcu i poslu za koji se prijavljujete.

 

Preuzeto sa: http://blog.apc.edu.au/2017/05/5-tips-on-getting-job-in-australia.html

KAKO POBIJEDITI NOSTALGIJU ZA RODNIM KRAJEM?

Nostalgia11

Termin “nostalgija” opisuje čežnju za prošlošću, obično u idealizovanoj formi. Nastao je od grčkih riječi koje označavaju “povratak kući” i “bol”, odnosno “čežnju”. Često se opisuje kao oblik melanholije, a u njeno naručje bacaju nas sjećanja na lijepe trenutke, drage osobe, rodni kraj.
Svi koji su napustili domovinu, znaju koliko je nostalgija ponekad opipljiva. Ona se, kao riječ, proteže kroz sve njihove mailove i telefonske razgovore. Ponekad je toliko jaka da onome ko traži novi život u novoj zemlji, godinama može predstavljati kamen spoticanja. Naročito je izražena kod ljudi koji su u tuđinu otišli bez znanja stranog jezika i nepoznavanja kulture nove zemlje. Kada se tome doda da tamo nikoga ne poznaju, da ni sa kim ne mogu porazgovarati o svojim tugama i radostima, jasno je zašto im nostalgija svakoga dana kuca na vrata. Još je Kant verovao da je nostalgija bila bolest siromaštva, te da su teritorijalne granice mogle biti prevaziđene zahvaljujući uspjehu na društvenoj ljestvici i bogatstvu.

Nostalgiju kao tugu za zavičajem prvi put je, u svojoj doktorskoj disertaciji u Bazelu, 1688. godine, upotrebio švajcarski ljekar Johanes Hofer. Opisao je tugu za rodnim krajem kao ozbiljnu neurološku bolest, čiji su simptomi neprestane misli na rodni kraj, anksioznost, nepravilan rad srca, anoreksija, nesanica. Napisao je da je nostalgija “tuga čiji korijen leži u želji za povratkom u rodni kraj” i od tada je nostalgija poznata i kao “švajcarska bolest” ili “švajcarska tuga za zavičajem”.

Kako je pobijediti?

Gledajte domaće filmove – Vjerovatno bi vam u vašoj zemlji već odavno dosadili, ali kada ste negdje vani sve što vam prikazuje predijele vašeg rodnog kraja, kulturu i običaje, vam približava isto, i čini da se osjećate još uvijek dijelom tog kraja, a uz to naravno izlogeni ste svom jeziku.

Kupujte domaće proizvode i kuhajte tradicionalna jela – Australija je prepuna marketa mješovite robe koji drže domaće proizvode poput kafe Zlatne džezve, Vegete, Argete, Ovako proizvoda, Violetinih proizvoda itd. Stoga, vaše je samo da odete i potražite proizvode iz vašeg rodnog kraja, te da u i u svoj dom unesete dašak domovine, a uz to još kada skuhate tradicionalnu sogan dolmu, sarmu, ili razvijete pitu, sigurni smo da će se i naseljem u Australiji proširiti miris ukusnih bosanskih jela, a ne samo u vašem domu.

Naručujte online iz vaše države – Svi znamo da je sada online prodaja postala uobičajan način kupovine, tako da se slobodno upustite u online kupovinu. Na kraju krajeva da živite u svom rodnom kraju vjerovatno bi ste isto naručivali druge različite proizvode diljem svijeta, tako da samo se prilagodite obrnutoj situaciji.

Budite društveni – Na stranicama kao što su Internations and Expat Exchange možete da upoznajete razne ljude online ili lično, međutim ne oslanjajte se na online stranice, izađite i upoznajte okolinu i okruženje u kojem živite, što više prijatelja steknete u novom okruženju prije ćete se početi osjećati kao da je to vaš dom.

Koristite tehnologiju – Održavanje veze i komunikacije sa našim bližnjima je od krucijalnog značaja, a sada sve aplikaccije poput Skypa, Vibera, Facebooka, Messangera, What's upa, itd. nam dopuštaju da na jednostavan način budemo u kontaktu sa ljudima koje volimo.

ROK ZA STIPENDIJE NA PRESTIŽNOM UNIVERSITY OF VICTORIA

Victoria University

Na oficijalnoj stranici ovog prestižnog Univerziteta u Melbournu je ižasla vijest o roku za stipendije. Sve informacije možete naći na priloženim linkovima, a obavještenje glasi:

The submission of the application to Endeavour Scholarships and Fellowships will close on 30 June 2017 at 11:59pm (AEST).

Endeavour Scholarships and Felowships – now open

 

As part of the program, international applicants are supported to undertake vocational, masters or PhD qualifications, as well as executive fellowships.

Please encourage candidates to read the application guidelines and the FAQs section of the Endeavour Scholarships and Fellowships website.
To ensure candidates are eligible to apply, please refer to the “participating countries and regions” in the Endeavour Scholarships and Fellowships website.

Applicants can email the Endeavour program directly on endeavour@education.gov.au if they have any questions.
ISKORISTITE VAŠU PRILIKU I POSTANITE STUDENT OVOG RENOMIRANOG UNIVERZITETA!

GDJE SE PROŠETATI U SYDNEYU I KOLIKO BI NAS TO KOŠTALO?

sydney-opera-house

Sydney se nalazi u zalivu Port Džekson, koji je poznat i kao sidnejska luka. Sa 4,2 miliona stanovnika to je ujedno i najveći i najmnogoljudniji grad u Australiji.

Poznat je kao jedan od najljepših gradova na svijetu, koji odiše starom kulturom, ali je istovremeno i pod ogromnim globalnim uticajem.

Iako vam trebaju 24 sata putovanja avionom do Sydneya, ovaj grad će vas čim stignete, ostaviti bez daha.

GLAVNE TURISTIČKE ATRAKCIJE su sidnejska opera i most Harbur. U Sydneyu se morate prošetati oko Harbur mosta, voziti se kajakom u luci, jesti u restoranu sa pogledom na Operu, šetati obalom po predivnim plažama poput Bondi i Bronte i posjetiti Plave planine.

Centar grada se naziva Sydney city, i to je glavni poslovni distrikt, i historijski centar trgovine, finansija, kulture i zabave.

Zapadno od Sydney cityja nalazi se Darling Harbur, ogroman dio grada koji je posvećen samo zabavi i turizmu. Čitavo područje je prepuno luksuznih hotela, a tu je smješten i čuveni sidnejski akvarijum. Sjeverni Sydney se nalazi preko puta Opere i sa centrom je povezan mostom Harbur i tunelom Harbur. Sjeverni Sydney je poslovni dio grada, ali i šoping centar.

SYDNEY JE GRAD SA  hiljadu plaža. Sedam kilometara istočno od centra grada nalazi se najčuvenija plaža Bondi.

Ova plaža privlači kako ljubitelje sunca tako i zaljubljenike u talase. Stoga su surferi među brojnijim posjetiocima ove plaže, dok je lokalnog stanovništva sve manje i manje. Uživanje u dugim sunčanim časovima na vrelom pijesku može biti odličan izbor za pravljenje pauze od standardnih turističkih obilazaka.

Svakog novembra na grebenu iznad mora, uz veličanstven pogled turiste privlače i zanimljive skulpture koje izrađuju neki od najpoznatijih vajara Australije.

KRALjEVSKA BOTANIČKA BAŠTA je mjesto gdje posjetioci mogu da uživaju u divnim vrtovima koji se prostiru na 75 hektara.

Ovo mirisno utočište ruža iz cijelog svijeta ima i bujnu tropsku floru, duge napravljene od šarenog cvijeća, fontane i mnoštvo egzotičnih ptica.

Historija

Prostor današnjeg Sydneya su prije 40.000 godina naseljavali australijski starosjedioci Aboridžini.

Pronalazač Australije Džejms Kuk je 1770. godine prvi put stigao na tlo Australije, u zaliv Botani Bej na prostoru današnjeg Sydneya. Grad je osnovao britanski admiral Artur Filip 1788. godine kao prvo britansko naselje na prostoru Australije. Filip je grad nazvao Nju Albion, ali je kasnije preimenovan u Sidnej prema britanskom ministru unutrašnjih poslova Tomasu Taunsendu, lordu od Sidneja. Evropljani su uništili stara naselja Aboridžina koji su nastradali zbog bolesti na koje nisu bili imuni.

 

Usluga                                                                                    Cijena

avio-karta                                                                 oko 1.600 KM

prenoćište                                                                oko   80 KM

piće                                                                            oko       5 KM

kafa                                                                            oko      4 KM

INFO SESIJE 18, 19 I 20 MAJA U SARAJEVU I BANJA LUCI

FB-Colourful-Mortar-1Renomirana australska firma BRIDGE BLUE GLOBAL organizuje Info sesije u Sarajevu i Banja Luci.

Povod Info sesija je da se buduci studenti upoznaju sa cijelim proces upisivanja internacionalnih studija, da saznaju koje im se to  oblasti nude, koje institucije, da saznaju koji su troskovi studiranja u Australiji, te koje su prednosti studentske vize u Australiji u poredenju sa studentskim vizama u Evropi.

Jedna od znacajnih prednosti studentske vize u Australiji je da studenti dobijaju radnu dozvolu, da mogu da kace svoju porodicu – suprugu/supruga, djecu, na svoju studentsku vizu, te da se u Australiji nikada nece osjetiti kao stranci, jer je Australija sama od sebe “zemlja stranaca” sto u velikoj mjeri djeluje kao ohrabrujuci faktor ljudima da krenu u citav proces migracije, buduci da znaju da nece dozivjeti bilo kakvu vrstu diskriminacije.

Banja Lukace po drugi put imati cast da ugosti strucnjaka za proces migracije i generalnog direktora Bridge Blue Global kompanije Sashu Grozdanovskog. 

Gospodin Grozdanovski kaze da je odusevljen Bosnom i Hercegovinom, infomisanoscu studenata u Bosni i Hercegovini, te ga iznimno raduje sto studenti u BiH nemaju problema sa polaganjem IELTSa ili TOEFLa, testa znanja engleskog jezika, te da su na tom polju dosta jaki, i pokazuju blagu prednost u odnosu na studente sa prostora drugih regija.

Takoder, mimo studentske vize, generalni direktor ce objasniti uvjete useljenicke i radnicke  vize- za kojima vlada interes, kao i turisticke vize, te naglasio da Bridge Blue Global radi sve vrste posredovanja oko apliciranja za vize ako se ispune uslovi za odredenu vrstu vize.

Inace, kancelarija Bridge Blue Global predstavnistva se nalazi u ulici Fra Andela Zvizdovica u UNITICu, te je mozete posjetiti uz prethodnu najavu dan prije svakim radnim danom od 9h do 17h, te se besplatno savjetovati.

Info sesije ce se odrzati po drugi put u Sarajevu 18 i 19 maja, a u Banja Luci ce biti odrzane 20 maja u Hotelu Atina.

Svi zainteresovani mogu izvrsiti svoju registraciju za dogadaj na sljedecem linku:

http://www.bridgeblueglobal.com/regform/Bosnia/

Šta je IELTS i zašto ga polagati?

ielts

IELTS (International English Language Testing System/Međunarodni sistem za provjeru znanja engleskog jezika) je najpopularniji ispit engleskog jezika na svijetu. Prošle godine, više od 2,9 miliona ljudi polagalo je IELTS ispit.

Uspjeh na IELTS ispitu otvara mogućnosti – može vam pomoći da živite, studirate i radite širom svijeta. Više od 10,000 organizacija u 140 zemalja priznaje IELTS, uključujući državne, akademske i poslovne ustanove.

IELTS je jedini ispit engleskog jezika koji se priznaje u imigracione svrhe u svim zemljama koje zahtijevaju polaganje ispita iz engleskog jezika.

Ako podnosite zahtjev za vizu kako biste se preselili ili boravili u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Australiji, IELTS je na listi priznatih “sigurnih testova engleskog jezika” (Secure English Language Tests).

Prijavite se za IELTS sada

IELTS je zajedničko vlasništvo British Council-a, IDP: IELTS Australia i Cambridge English Language Assessment.

Postoje dva modula IELTS testa, General i Academic. Academic modul se obično koristi za upis na studije u inostranstvu gdje je nastava na engleskom jeziku ili za registraciju u nekim stručnim tijelima i institucijama. Za rad i migraciju u zemljama engleskog govornog područja obično se traži da polažete General modul.

U nekim slučajevima oba modula IELTS testa su prihvaćena. Da biste bili sigurni koji modul treba da polažete najbolje je da pitate instituciju koja vam traži ovaj test.

Oba modula IELTS testa sadrže četiri dijela:

  • Pisanje
  • Čitanje
  • Slušanje
  • Govor

Dijelovi govora i slušanja su isti kod oba modula. Pisanje i čitanje su dijelovi koji se razlikuju u zavisnosti od toga da li polažete General ili Academic modul.

Pisanje

Polaganje ovog dijela traje 60 minuta. Ukoliko polažete Academic modul imat ćete esej za pisanje kao i grafikon ili dijagram za analizu. Kod General modula takođe ćete imati esej ali umjesto grafikona ili dijagrama biće potrebno da napišete pismo.

Čitanje

Čitanje traje 60 minuta i podijeljeno je na tri dijela. Svaki dio ima tekst od 600 riječi i potrebno je da se odgovori na 40 pitanja ukupno za sva tri dijela. Ovo važi i za General i Academic modul. Razlika je u tome što kod Academic modula imate dosta stručnije, akademske tekstove dok kod General modula tekstovi su više bazirani na realnim životnim situacijama.

Slušanje

Ovaj dio traje 40 minuta i podijeljen je na četiri sekcije, svaki malo teži od prethodnog. Ima ukupno 40 pitanja na koja treba da se odgovori poslije slušanja tekst.

Govor

U ovom dijelu imat ćete intervju do 15 minuta sa ispitivačem koji će vam postavljati pitanja i koji će ocjenjivati vaše odgovore.

Ocjene na IELTSu kreću se od 1 kao najniža pa sve do 9 kao najviša ocjena ovog testa. Za svaki pojedinačan dio IELTSa dobija se ocjena, a dobija se i prosječna ocjena na osnovu svih dijelova. Institucije koje traže IELTS obično imaju uslov i za prosječnu i za pojedinačne ocjene.

Gde se polaže IELTS test?

IELTS u zemljama u regionu obično se polaže u British Council-u. Za više informacija oko prijavljivanja, polaganja i cena ovog testa možete da posjetite stranicu British Councila.

Polaganjem IELTSa u British Councilu dobit ćete:

  • Stručna podrška: od video materijala i knjiga do interaktivnih kurseva na internetu, imate pristup najboljim materijalima za pripremu koji će vam pomoći da položite ispit s dobrim rezultatima.
  • Besplatni materijali za pripremu: Road to IELTS/Put do IELTS ispita je popularni internetski kurs British Council–a za pripremanje ispita. Kada se prijavite za IELTS ispit u British Council-u, dobijate pristup besplatnoj edukaciji u trajanju od 30 časova.
  • Pogodne datume i lokacije: testiranje se vrši na više od 500 lokacija u preko 100 zemalja. To znači da imate na raspolaganju širok izbor opcija gdje i kada ćete pristupiti testiranju.
  • Jednostavna prijava: za IELTS ispit se možete prijaviti putem interneta te iskoristiti fleksibilne mogućnosti plaćanja u eurima ili domaćoj valuti.
  • Brzi rezultati: Moći ćete da vidite svoje rezultate na internetu unutar svega 13 dana od dana kad ste polagali ispit.

AUSTRALSKA DRŽAVA VIKTORIJA

Flag_of_Victoria_(Australia).svg

Viktorija je jedna od 6 australskih država. Nalazi se u jugoistočnom dijelu i najmanja je od svih ostalih kopnenih država u Australiji, ali je jako urbanizovana i gusto je naseljena.

Glavni grad Viktorije je Melbourne. Ima preko 5 miliona stanovnika i oko 70% stanovništva živi u gradu. Za Melbourne se često kaže da ima najviše evropskog štiha, te da se Evropljani osjećaju najviše “kao kod kuće” u ovoj australskoj metropoli.

Najviši vrh u Viktoriji je planina Bogong i iznosi 1986 m nadmorske visine.

Više od 70% stanovnika živi u Melbournu (3.7 miliona) koji je drugi grad po veličini u Australiji poslije Sydneya. Drugi veći gradovi u Viktoriji su Geelong (205.000), Balarat (90.200), Bendigo(82.000). Viktorija ima najveći stepen urbanizacije od svih australijskih država (90% stanovništva živi u gradovima).

Nešto manje od 1% stanovnika se izjašnjava kao Aboridžini. Od imigranata procentualno najviše dolazi iz Velike Britanije, zatim Italije, Vijetnama i Grčke.

Najpoznatiji univerziteti u Viktoriji su:

  • Univerzitet u Melbournu
  • Univerzitet Monash
  • Univerzitet Deakin
  • Univerzitet Victoria
  • Univerzitet RMIT

A ZAŠTO BAŠ STUDENTSKA VIZA?

 

Studentska viza vam omogućava rad u Australiji. Ovo je jedna od jako bitnih prednosti i predstavlja finansijsku olakšicu za svakog studenta. Pravo da radite dobijate automatski sa studentskom vizom, što znači da ne morate dodatno da aplicirate za bilo kakvu radnu dozvolu prije dolaska u Australiju.

Obično studentska viza omogućava da radite pola radnog vremena (40 sati u periodu od 14 dana) dok je nastava u toku i neograničeno za vrijeme raspusta i državnih praznika u Australiji.

Koliko možete da radite kao student u Australiji svakako zavisi i od tipa studija koje ste upisali tj. od podklase studentske vize za koju ste aplicirali.

Studenti koji su upisali kurs engleskog jezika, stručni (VET) program, Bachelor studije ili Master by coursework mogu da rade pola radnog vremena dok studenti koji su upisali Master by research ili doktorske studije mogu da rade neograničeno.

Bitno je da znate da po zakonu Australije možete da krenete sa radom kada vam započnu studije. I to je ono što vam legalno omogućeno, iako često se desi da studenti rade i više i po nekoliko poslova. Svakako olakšica je i činjenica da vam je studentski servis za internacionalne studente uvijek na usluzi i rado će vam pomoći da se snađete i što prije integrišete u društvo, a integracija najčešće podrazumijeva posao. Često i same institucije volonterski vrše osposobljavanje studenata za rad na nekim honorarnim poslovima.

Partner nosioca studentske vize ima također pravo na rad u Australiji. U većini slučajeva može da radi koliko može i student. Izuzetak je postdiplomski studij gde nosilac vize može da radi pola radnog vremena dok dodatni član porodice, tj. partner može da radi puno radno vreme.

Članovi porodice kao i student ili nosilac vize mogu da krenu da rade tek kada nosilac vize započne sa svojim studijama.

U Australiji postoji velika ponudu part time poslova, a traženje posla funkcioniše po istom principu kao i bilo gdje u svijetu. Svakako najlakši i najednostavniji način je da aplicirate za posao putem interneta. Da biste mogli da primite platu na račun u Australiji biće vam potreban Tax File Number.  Više informacije kako možete da aplicirate za TFN možete da pročitate ovde.

AUSTRALIJA – OD ZATVORENIČKE KOLONIJE DO NAJBOLJE BRENDIRANE ZEMLJE NA SVIJETU

Australija je inače prilično velika zemlja (ili kontinent, kako već gledamo). Veličinom površine gotovo je identična europskome kontinentu, ali na cijelome tom području živi svega cca. 23 mil. stanovnika (što je, primjerice, usporedivo s populacijom Rumunjske ili bivše Jugoslavije). Od toga 80 % stanovništva živi uz obalu ili najviše 2 – 3 sata vožnje od nje. To najbolje ilustrira koliko je prostora te zemlje nenaseljeno i pusto. Australija je također poznata kao najplošnija i najsuša zemlja na svijetu.

Čak 7 od 10 najotrovnijih vrsta zmija živi u Australiji. Ali to nikako nije nešto što bi trebalo odgovoriti čovjeka da posjeti ovu iznimnu zemlju, jer baš u takvoj Australiji glavna je uzrečica No worries mate ili u prijevodu „Bez brige, prijatelju“, koja najbolje oslikava opušten i neformalan stav Australaca, obično nekarakterističan za ipak znatno formalniju protestantsku kulturu – čiji su tipični predstavnici Australcima srodne nacije poput Engleza i Amerikanca.

Samo ime Australija sinonim je za veliku južnu zemlju. Na australskome se grbu kengur i emu međusobno promatraju. Nijedna od tih životinja ne može se kretati unatrag i neki tumače da se time željela poslati poruka da se Australija želi samo kretati prema naprijed. Australski politički sustav nastao je preslikavanjem dijelova iz engleskoga (primjerice institucije premijera), a dijelova iz američkoga (senat). Zanimljivo je primjerice da je u Australiji glasanje obavezno, a ako se ne glasa, plaća se kazna od oko 60 AUD. Na taj se način želi potaknuti društvena odgovornost svih građana Australije.

Naseljavanje Australije započelo je krajem 18. stoljeća. Kapetan James Cook, došavši 1770. godine u Zaljev Botany, proglasio je Australiju engleskom kolonijom. Englezi su do tada slali svoje zatvorenike u Ameriku, a nakon američke revolucije počeli su ih slati u Australiju (jer u Engleskoj nisu više imali mjesta u zatvorima). 1787. godine nešto više od 1000 ljudi u 11 je brodova napustilo Englesku i stiglo u Zaljev Botany koji je James Cook opisao na svojemu prethodnom putovanju. Budući da taj zaljev nisu držali prikladnim, nastavili su dalje te su se 26. januara nastanili u Sidnejskom zaljevu. Vođa ekspedicije bio je admiral Jackson (po kojemu je i nazvana Port Jackson luka u Sidneyju), koji se u ime Engleske proglasio engleskim guvernerom. 1788. godine Velika je Britanija osnovala Australiju. Nakon što je u drugoj polovici 19. stoljeća blizu Sidneyja pronađeno zlato, Englezi su prestali slati zatvorenike u Australiju. Australija je postala nezavisna država 1901. godine, a i dan-danas kraljica Engleske još je uvijek i kraljica Australije (jer je Australija dio Commonwealtha).

U Sidnejskom zaljevu može se vidjeti dosta jedrilica i raznih drugih plovila, a ploveći po njemu, nemoguće je ne primjetiti fascinantan suživot prirode i građevina na obalama, osobito veće i modernije zgrade koje su na izuzetno interesantan i primjeren način uklopljene u prirodu te sve jako dobro urbanistički funkcionira. Fasada mnogih zgrada u Sidneyju obložena je ciglom (prevladavaju pastelne boje, a i crvena je dosta zastupljena), što daje dodatnu draž i kolorit toj prekrasnoj metropoli. Sidney je svakako grad koji je napravio odličan posao na svome brendiranju pa je tako kombinacija prekrasne prirode i edge dizajna maksimalno iskorištena kako bi Sidney s pravom bio percipiran kao jedan od najljepših gradova svijeta.

Zaštitni je znak Sidneyja zgrada Opere, jedinstvena i prepoznatljiva dizajna. Njezina je izgradnja završena 1974. godine; projektirao ju je danski arhitekt, inicijalni budžet za nju iznosio je 18 mil. AUD, dok je konačni premašio 100 mil. AUD. Bez obzira na to što je na tome projektu toliko prekoračen budžet, to je učinjeno na nečemu što je potpuno promijenilo sliku grada u pozitivnom smislu. Kad bi se napravila sveobuhvatna cost/benefit analiza investicije u Sidnejsku operu, ona bi bila debelo pozitivna jer je Sidney svjetski prepoznatljiv upravo zahvaljujući toj prekrasnoj građevini koja privlači, zajedno s brojnim drugim stvarima poput možda najpoznatijega i najvećega svjetskog novogodišnjeg vatrometa, turiste iz cijeloga svijeta. Šteta što naša prekoračenja javnih budžeta (ako već moraju postojati) nisu povezana sa stvaranjem ovakvih fenomenalnih, originalnih i inspirativnih građevina.

KOLIKO DOBRO RAZUMIJETE AUSSIE ENGLESKI? Uradite ovaj mali test i provjerite svoje razumijevanje australskog engleskog!

BRIDGE BLUE 24

Jeste li došli ili se spremate doći u Australiju i potpuno ste sigurni u svoje znanje engleskog, a zatim vam se desi da čujete na TV-u nekog Australca ili upoznate nove australske prijatelje a uopšte ne shvatate što vam govore? Ne brinite se, ništa strašno. Svi dožive slično kada dođu u novu sredinu, budući da svaka zajednica, regija, različite skupine ljudi na različitim generacijskim, geografskim, društvenim pozicijama imaju svoj neki žargon. Čak ako razmislite, sigurni smo da će vam naumpasti i par riječi na vašem maternjem jeziku koje vam do nekog perioda nisu bile poznate ili dok ih slučajno niste čuli od nekog člana porodice ili prijatelja iz drugog grada.

Engleski jezik je jedan od najkorištenijih jezika na svijetu pa nije ni čudo što ga nazivaju “svjetskim jezikom”, a svaka regija ima svoje neke riječi, žargonizme, euforizme, antonime, sinonime, abravijacije i slično.

Uradite ovaj kratki kviz, zabavite i saznajte da li znate šta je SMOKO, PAV i NIPPER.

http://www.sbs.com.au/yourlanguage/italian/en/article/2016/06/06/quiz-english-down-under-advanced-level 

 

 

%d blogeri kao ovaj: