AUSTRALIJA – OD ZATVORENIČKE KOLONIJE DO NAJBOLJE BRENDIRANE ZEMLJE NA SVIJETU

Australija je inače prilično velika zemlja (ili kontinent, kako već gledamo). Veličinom površine gotovo je identična europskome kontinentu, ali na cijelome tom području živi svega cca. 23 mil. stanovnika (što je, primjerice, usporedivo s populacijom Rumunjske ili bivše Jugoslavije). Od toga 80 % stanovništva živi uz obalu ili najviše 2 – 3 sata vožnje od nje. To najbolje ilustrira koliko je prostora te zemlje nenaseljeno i pusto. Australija je također poznata kao najplošnija i najsuša zemlja na svijetu.

Čak 7 od 10 najotrovnijih vrsta zmija živi u Australiji. Ali to nikako nije nešto što bi trebalo odgovoriti čovjeka da posjeti ovu iznimnu zemlju, jer baš u takvoj Australiji glavna je uzrečica No worries mate ili u prijevodu „Bez brige, prijatelju“, koja najbolje oslikava opušten i neformalan stav Australaca, obično nekarakterističan za ipak znatno formalniju protestantsku kulturu – čiji su tipični predstavnici Australcima srodne nacije poput Engleza i Amerikanca.

Samo ime Australija sinonim je za veliku južnu zemlju. Na australskome se grbu kengur i emu međusobno promatraju. Nijedna od tih životinja ne može se kretati unatrag i neki tumače da se time željela poslati poruka da se Australija želi samo kretati prema naprijed. Australski politički sustav nastao je preslikavanjem dijelova iz engleskoga (primjerice institucije premijera), a dijelova iz američkoga (senat). Zanimljivo je primjerice da je u Australiji glasanje obavezno, a ako se ne glasa, plaća se kazna od oko 60 AUD. Na taj se način želi potaknuti društvena odgovornost svih građana Australije.

Naseljavanje Australije započelo je krajem 18. stoljeća. Kapetan James Cook, došavši 1770. godine u Zaljev Botany, proglasio je Australiju engleskom kolonijom. Englezi su do tada slali svoje zatvorenike u Ameriku, a nakon američke revolucije počeli su ih slati u Australiju (jer u Engleskoj nisu više imali mjesta u zatvorima). 1787. godine nešto više od 1000 ljudi u 11 je brodova napustilo Englesku i stiglo u Zaljev Botany koji je James Cook opisao na svojemu prethodnom putovanju. Budući da taj zaljev nisu držali prikladnim, nastavili su dalje te su se 26. januara nastanili u Sidnejskom zaljevu. Vođa ekspedicije bio je admiral Jackson (po kojemu je i nazvana Port Jackson luka u Sidneyju), koji se u ime Engleske proglasio engleskim guvernerom. 1788. godine Velika je Britanija osnovala Australiju. Nakon što je u drugoj polovici 19. stoljeća blizu Sidneyja pronađeno zlato, Englezi su prestali slati zatvorenike u Australiju. Australija je postala nezavisna država 1901. godine, a i dan-danas kraljica Engleske još je uvijek i kraljica Australije (jer je Australija dio Commonwealtha).

U Sidnejskom zaljevu može se vidjeti dosta jedrilica i raznih drugih plovila, a ploveći po njemu, nemoguće je ne primjetiti fascinantan suživot prirode i građevina na obalama, osobito veće i modernije zgrade koje su na izuzetno interesantan i primjeren način uklopljene u prirodu te sve jako dobro urbanistički funkcionira. Fasada mnogih zgrada u Sidneyju obložena je ciglom (prevladavaju pastelne boje, a i crvena je dosta zastupljena), što daje dodatnu draž i kolorit toj prekrasnoj metropoli. Sidney je svakako grad koji je napravio odličan posao na svome brendiranju pa je tako kombinacija prekrasne prirode i edge dizajna maksimalno iskorištena kako bi Sidney s pravom bio percipiran kao jedan od najljepših gradova svijeta.

Zaštitni je znak Sidneyja zgrada Opere, jedinstvena i prepoznatljiva dizajna. Njezina je izgradnja završena 1974. godine; projektirao ju je danski arhitekt, inicijalni budžet za nju iznosio je 18 mil. AUD, dok je konačni premašio 100 mil. AUD. Bez obzira na to što je na tome projektu toliko prekoračen budžet, to je učinjeno na nečemu što je potpuno promijenilo sliku grada u pozitivnom smislu. Kad bi se napravila sveobuhvatna cost/benefit analiza investicije u Sidnejsku operu, ona bi bila debelo pozitivna jer je Sidney svjetski prepoznatljiv upravo zahvaljujući toj prekrasnoj građevini koja privlači, zajedno s brojnim drugim stvarima poput možda najpoznatijega i najvećega svjetskog novogodišnjeg vatrometa, turiste iz cijeloga svijeta. Šteta što naša prekoračenja javnih budžeta (ako već moraju postojati) nisu povezana sa stvaranjem ovakvih fenomenalnih, originalnih i inspirativnih građevina.

KOLIKO DOBRO RAZUMIJETE AUSSIE ENGLESKI? Uradite ovaj mali test i provjerite svoje razumijevanje australskog engleskog!

BRIDGE BLUE 24

Jeste li došli ili se spremate doći u Australiju i potpuno ste sigurni u svoje znanje engleskog, a zatim vam se desi da čujete na TV-u nekog Australca ili upoznate nove australske prijatelje a uopšte ne shvatate što vam govore? Ne brinite se, ništa strašno. Svi dožive slično kada dođu u novu sredinu, budući da svaka zajednica, regija, različite skupine ljudi na različitim generacijskim, geografskim, društvenim pozicijama imaju svoj neki žargon. Čak ako razmislite, sigurni smo da će vam naumpasti i par riječi na vašem maternjem jeziku koje vam do nekog perioda nisu bile poznate ili dok ih slučajno niste čuli od nekog člana porodice ili prijatelja iz drugog grada.

Engleski jezik je jedan od najkorištenijih jezika na svijetu pa nije ni čudo što ga nazivaju “svjetskim jezikom”, a svaka regija ima svoje neke riječi, žargonizme, euforizme, antonime, sinonime, abravijacije i slično.

Uradite ovaj kratki kviz, zabavite i saznajte da li znate šta je SMOKO, PAV i NIPPER.

http://www.sbs.com.au/yourlanguage/italian/en/article/2016/06/06/quiz-english-down-under-advanced-level 

 

 

Info sesije o studijima u Australiji u Sarajevu i Banja Luci!

 

Tokom vikenda koji je iza nas, renomirana australska firma BRIDGE BLUE GLOBAL je organizovala Info sesije u Sarajevu i Banja Luci.

Povod Info sesija je bio da se buduci studenti upoznaju sa cijelim proces upisivanja internacionalnih studija, da saznaju koje im se to  oblasti nude, koje insh do titucije, da saznaju koji su troskovi studiranja u Australiji, te koje su prednosti studentske vize u Australiji u poredenju sa studentskim vizama u Evropi.

Jedna od znacajnih prednosti studentske vize u Australiji je da studenti dobijaju radnu dozvolu, da mogu da kace svoju porodicu – suprugu/supruga, djecu, na svoju studentsku vizu, te da se u Australiji nikada nece osjetiti kao stranci, jer je Australija sama od sebe “zemlja stranaca” sto u velikoj mjeri djeluje kao ohrabrujuci faktor ljudima da krenu u citav proces migracije, buduci da znaju da nece dozivjeti bilo kakvu vrstu diskriminacije.

Banja Luka je i po prvi put imala cast da ugosti strucnjaka za proces migracije i generalnog direktora Bridge Blue Global kompanije Sashu Grozdanovskog. 

Gospodin Grozdanovski kaze da je odusevljen Bosnom i Hercegovinom, infomisanoscu studenata u Bosni i Hercegovini, te ga iznimno raduje sto studenti u BiH nemaju problema sa polaganjem IELTSa ili TOEFLa, testa znanja engleskog jezika, te da su na tom polju dosta jaki, i pokazuju blagu prednost u odnosu na studente sa prostora drugih regija.

 

Takoder, generalni direktor Bridge Blue Globala  je najavio ponovni dolazak u Sarajevo i Banja Luku vec sredinom maja ove godine, te poziva sve ljude koji zele da saznaju sve o procesu migracije, iskoriste svoju sansu u maju i prisustvuju Info sesijama.

Takoder, mimo studentske vize, generalni direktor je objasnio uvjete useljenicke i radnicke  vize- za kojima vlada interes, kao i turisticke vize, te naglasio da Bridge Blue Global radi sve vrste posredovanja oko apliciranja za vize ako se ispune uslovi za odredenu vrstu vize.

Inace, kancelarija Bridge Blue Global predstavnistva se nalazi u ulici Fra Andela Zvizdovica u UNITICu, te je mozete posjetiti  svakim radnim danom od 9h do 17h, te se besplatno savjetovati.

SREĆA JE TAMO GDJE KENGURI ŽIVE- A EVO I ZAŠTO!

 

Najsretnija zemlja na svijetu je, već četvrtu godinu zaredom, Australija koja je, prema izboru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), pobijedila Norvešku i Švedsku na listi najrazvijenijih država.

“Zemlja kengura” je pobijedila prema izboru OECD koja najsretnije zemlje rangira na osnovu 11 različitih kriterija koje, pretpostavlja se, utiču na sretan život, a “indeks sreće” rezultat je desetogodišnjeg istraživanja.

OECD je s istraživanjem započeo ranih 2000. prateći indikatore kao što su prihod stanovništva, obrazovanje, zdravstvo ili zdrava okolina.

Australijanci tako uživaju natprosječan kvalitet života prema gotovo svim kriterijumima (okolina, učešće građana u izborima, zdravlje, prihod, bogatstvo). Prema 60.000 ljudi koji su dosad učestvovali, najvažniji faktor sreće je zadovoljstvo životom, a prate ga zdravlje i obrazovanje.

Ipak, prioriteti nisu isti u Norveškoj ili, primjera radi, Japanu gde je lična sigurnost najvažnija. Latinska Amerika obrazovanje je smjestila na prvo mesto, dok Australijanci sreću pronalaze u dobrom odnosu između rada i slobodnog vremena.

Među prvih deset više se ne nalaze Velika Britanija i Island, a na samom dnu ljestvice smjestile su se Grčka, Meksiko i Turska. Međutim, čak i zemlje na dnu imaju čemu da se raduju, pa su tako Grci natprosječno zadovoljni zdravstvom i okolinom.

Najsretnije zemlje prema OECD:

1.  Australija
2.  Norveška
3.  Švedska
4.  Danska
5.  Kanada
6.  Švicarska
7.  SAD
8.  Finska
9.  Holandija
10. Novi Zeland

Druženje sa Australcima (nastavak)

20-stereotypes-australians-are-tired-of-hearing-2-12469-1409121251-14_dblbig

Kao što so već i spominjali u jednom od prethodnih članaka, mnogi internacionalni studenti smatraju da druženje sa lokalnim stanovništvom će im pomoći da se što lakše integrišu u društvo, da što bolje usavrše engleski jezik te da se snađu i u profesionalnom smislu. I u pravu su. 

U prethodnom članku smo naveli par prijedloga gdje bi ste se moglii družiti sa Australcima, a u ovom članku vam donosimo još par prijedloga.

KLUBOVI

Razmislite o stvarima koje volite da radite, da li volite fudbal, odbojku ili salsu? Da li bi ste možda nešto od toga voljeli da naučite ili usavršite? U tom slučaju, pridružite se klubu. U Australiji postoje poznate stranice koje se bave okupljanjem ljudi koji imaju iste interese, pa kao možete da se učlanite u meetupfootbal grupu ili meetuphiking grupu, ili koju god grupu koja je vezana za vaše interese. Ako ste zainteresovani za sport Meetups su odličan način da se pridružite, a ako je ples ono što vas zanima onda potražite na stranici Sydney Salsa Scene sve detalje o klubovima i grupama.

ČASOVI

Postoji mnogo jeftinih časova obuke na temu različitih alternativnih hobija, koji se organizuju po lokalnim kafeima u Melbournu, Sydneyu i Brisbaneu. Na ovoj stranici možete pronaći više informacija http://sydney.lanewaylearning.com/ .

SASTANCI

Sve zajednice kao što smo i spomenuli nude brojne sadržaje i dešavanja u koja se možete učlaniti i koja su uglavnom besplatna. Ono što je jako dobro za znati je da sve ove aktivnosti pored druženja i upoznavanja Australaca, jako dobro ćete moći iskoristiti i za vaš CV, odnosno za profesionalni razvoj. Ako se nalazite u Sydneyu, potražite na ovom linku sve radionice https://whatson.cityofsydney.nsw.gov.au/search/advanced?categories=talks-courses-workshops&date%5B%5D=2016-11-13&date%5B%5D=2016-10-14 

Za Melbourne se možete informisati na ovom linku  http://www.thatsmelbourne.com.au/Whatson/Pages/Whatson.aspx

A za Brisbane na ovom https://www.brisbane.qld.gov.au/whats-on/featured/events-in-brisbane

Ako vas zanima umjetnost sve galerije nude obilaske, sastanke za ćaskanje, radionise i slično a većina stvari je besplatna. Posjetite i web site vaše najbliže biblioteke ili bilioteke ili čitaone vašeg univerziteta, svake sedmice možete naći interesantne događaje koji vrijedi popratiti.

5 NAČINA ZA ISKORISTITI SEDMICU U SYDNEYU!

 

Ove sedmice u Sydneyu možete uživati u mnogo čemu, počev od toga da se kulturološki izdignete, dobro nasmijete na Mardi Gras Comedy Festivalu, ili da dobro jedete i opustite se na prelijepim plažama- i da, zaista da dobro jedete, jer svi znamo da je to najbolji način za preživjeti utorak, inače najdosadniji dan u sedmici.

Za početak prva stvar koju vam predlažemo za ovu sedmicu jeste da obavezno posjetite Manly Beach. A zažto? Ako zaista želite da uživate u najinteresantnijem dijelu australijske kulture, onda nikako ne smijete da propustite Australian Open of Surfing, koji se obilježava ovu sedmicu. Najbolji surferi i skejteri će biti na Manly plaži. Zar postoji bolji način za iskoristiti sedmicu od uživanja u suncu na prelijepoj plaži i biti okružen zgodnim ljudima.

Kada ste u Sydneyz obavezno iskoristite kraj mjeseca i posjetite El Camino kantinu, posebice kada kraj mjecesa zahvaća utorak. El Camino kantina slavi postojanje svakog mjeseca rock legendi poput Briana Jonesa, Jim Morrisona i Jimmy Hendrixa, uz to sve imaju happy hour i veliki popust. Uživajte u dobroj muzici, odličnoj a jeftinoj hrani i party atmosferi.

U srijedu jednostavno morate da posjetite Mardi Gras Comedy Festival, jer znamo da ste na pola sedmice i da vam smijeh do suza itetako može popraviti cijelu sedmicu. Mardi Gras Comedy festival se vratio u punom sjaju i sa sobom je doveo najbolje komičare iz cijeloga svijeta.

Več u četvrtak posjetite FESTA DI CARNEVALE AT PASTA EMILIA. Karneval predstavlja slavljenje života, a kada slavite život uz talijanske delicije u restoranu koji nudi za taj dan 4 specifična jela, zaista pored te rapsodije ukusa imate šta da slavite.

Za petak istražite svoju kreativnu stranu. Obiđite lokalne garelije, a zatim popijte piće ili dva u Cake Wines Art Baru, te uživajte u dobroj muzici i izvedbama uživo.

 

Koliko košta život u Australiji? Pročitajte par informacija o troškovima!

dollar-13Australija je zemlja koja ima jako visok standard života, čak 142% viši  od zemalja sa područja bivše Jugoslavije koje još nisu ušle u Evropsku Uniju. Australija je zemlja koja vam nudi odlučnu klimu, neprikosnoven obrazovni sistem koji je iz godine u godinu među top tri obrazovna sistema u svijetu, savršenu socijalnu skrb, prelijep plaže i druga prirodna bogatstva, tako da nimalo ne čudi činjenica da je već godinama među top 10 najsretnijih zemalja za život.

Kada su u pitanju troškovi života u “obećenajoj zemlji” kako mnogi zovu Australiju, krenemimo od početka. Budući da svježeg i nezagađenog zraka ima u izobilju, sljedeće što vam treba da preživite u Australiji su hrana i piće. Prema statistikama, prosječna plata u Australiji je 1.516AU$ na nedeljnom nivou (izvor: Australian Bureau of Statistics), gdje 30.9% odlazi na hranu i piće. Cijene variraju u zavisnosti od grada ili države. Melbourn, Sidney i Perth su najskuplji gradovi u Australiji, gde je na nedeljnom nivou samo za hranu potrebno od 100 do 280AU$. U marketu litar mlijeka može se kupiti i za 1AU$, voće i povrće po kilogramu košta od 2 do 5AU$, dok je hljeb oko 3.50AU$. Australijanci savjetuju da se kupovina u marketima obavlja na mesečnom nivou kada su popusti, jer se na taj način može uštedjeti čak 50%. Obrok za dvoje u lancima brze hrane, okvirno iznosi 18AU$, dok ručak za dvoje u nekom prosječnom restoranu iznosi od 60 do 110AU$. Cijene alkoholnih pića se razlikuju u zavisnosti da li su domaća ili uvozna i gdje se prodaju. Tako se pivo u marketu može kupiti za 3AU$, dok je negdje čak 12AU$. Cena kafe u restoranu ili kafiću je oko 4AU$. Kada ste konačno obavili mjesečnu kupovinu, naravno treba vam i mjesto gdje ćete sve to i da smjestite. Naravno, treba vam dom. Cijene stanova i računa takođe variraju u zavisnosti od države i grada. Od plate u Australiji, prema statističkim podacima iz ove godine, na stanarinu odlazi 32%. Cijene računa, koji uključuju struju, grijanje, komunalije i internet iznose između 35 i 200AU$ nedeljno. Mjesečna kirija za jednosoban stan izvan centra grada je u prosjeku 1.300 AU$. Cijena kvadratnog metra za kupovinu stana kreće se od 3.000AU$, pa sve do 12.000AU$, shodno lokaciji. A shodno lokaciji će se odlikovati i vaša potreba za prevozom. Pa vam je tako za prevoz potrebno od 15 do 55AU$ nedeljno. Karta za vožnju gradskim saobraćajem u jednom smjeru košta prosečno 4AU$. Što se taksija tiče, start se kreće već od 4AU$ po običnoj tarifi, pa je tako sat vremena vožnje negde oko 50AU$. Litar benzina košta maksimalno 1.36AU$, a za kupovinu prosječnog automobila potrebno je između 20.000 i 28.000AU$. Naravno, ovo su fiksne cijene prevoza ali kao i u svakoj državi i u Australiji imate određene popuste na sedmične i mjesečne karte.

Iako se sa našim balkansim platama život u Australiji čini iznimno skup, dovoljno je reči da sve ove troškove možete da pokrijete radeći pola radnog vremena, odnosno 20h sedmično.

(Izvori: Numbeo.com, Expatisan.com)

Upoznajte Melbourne iz potpuno drugog ugla

1452456117370

Ruku na srce, Australija, za razliku od Evrope, je relativno mlad kontinent, i sama po sebi nema mnogo historijskih obiljezja koja bi turisti mogli da posjete. U vecini australijskih gradova mozete da obidete muzeje, parkove prirode, raznovrsne kafice i barove i da upoznate raznorazne kulture dok samo setate ulicom. Od svih australskih gradova, Melbourne najvise ima dojam nekog evropskog grada, ali evo sta vam predlazemo da obidete ukoliko vas 12 Apostola bas i ne fascinira mnogo.

  1. Cape Schank

Ovo je jedno priobalsko mjesto jugoistocno od Melbourna koje trebate posjetiti. Lezi tacno na rubu poluostrva Mornington i jedna je od poznatijih ruta za setnju. Ovjde se nalazi i stari svjetionik izgraden 1859 godine, a navodno je drui po starosti izgraden svjetionik u pokrajini Viktorija. Iako cijela setnja ne vodi put obale, setnja na ovom dijelu grada je fascinirajuca zbog silnog zelenila u kojem cete moci uzivati. Inace, u Australiji se pripremite na to da budete u suglasju sa prirodom oko sebe, jer Ausralci jako puno provode vremena u prirodi i jako su ekoloski savjesni.

2. Cape Woolamai

Cape Woolamai je rt ali i mjesto u blizi na kojem ljudi zive, i nalazi se jugoistocno od Melbourna, mozda oko 2 sata voznje od grada. Smjesten je nedaleko od poznatog turistickog priobalskog dijela pokraj Melbourna, otoka Phillip i poluotoka Mornington. Cape Woolamai ima nekoliko zanimljivih i laganih ruta setnji koje vode oko rta sa prekrasnim pogledom na okean i plazu. Tamo je i jedna od poznatih surferskih plaza, ali nije preporucljivo kupati se jer su struje iznimno jake i mogu vas za tren oka odnijeti na samu pucinu okeana. Naravno, da bi ste se osjetili sigurnije tamo su cjelodnevno spasioci na plazi koji oprezno nadgledaju sva desavanja u vodi i brinu za vasu sigurnost.

Na ovom mjestu mozete da uzivate i u takozvanom bushwalkingu, sto bi doslovce znacilo hodanje po grmlju, sto bas i nije daleko od istine, ali se ustvari radi o nasem planinarenju, samo naravno sto je teren drugaciji. U Australiji su jako popularne internet stranice Meet-up, na kojoj se ljudi upoznaju i dogovaraju za odlaske na odredena mjesta ako nemaju sopstveno vozilo. Pridruzite se grupi, neko organizuje neki izlet i obilazite svi grupno mjesto koje vjerovatno zbog nedostataka vozila ne bi ste sami obisli. Naravno ako niste tip koji voli nasumicno grupno  okupljanje, uvijek mozete da se pridruzite nekom od bushwalking klubova i aktivirate se po tom pitanju. Ovo je jedno od najljepsih mjesta u blizini Melbourna gdje mozete da uzivate u prirodi, plazi, zalasku sunca i zvuku valova.

3. Olinda

Olinda se nalazi tridesetak kilometara od Melbourna, starinsko je mjesto i na prvi pogled ne djeluje kao neko bitno turisticko mjesto za koje bi ste pristali da se vozite krivudavim cestama da bi ste stigli na odrediste. Ovaj park pripada poznatoj Dandenong regiji sa gustim sumama, visokim stablima te je zato jako populano za setnje ljeti jer nudi dosta hladovine ispod koje mozete da se odmorite. Dok hodate kroz ovu sumu mozete da cujete i poznatu australsku pticu Kookaburru, koju kasnije na plazi mozete i vidjeti. Ovo je jedna neobicna ptica, velicine kokosi i kada joj pricete blizu stoji mirna kao kip i ne bjezi bez obzira koliko joj blizu prisli, ne pomjera se. Olinda je puna antikvarnica, kafica i umjetnickih galerija i tokom godine imaju jako mnogo desavanja vezanih za slikarstvo i umjetnost. Antikvarnice u Olindi su jako uredne i ciste i sva odaje dasak jednog malog umjetnickog mjesta, tako da ako posjedute bilo kakvu sklonost prema umjetnosti zaljubit cete se u ovo mjesto.

ATRAKTIVNE AUSTRALIJSKE KULTURNE ZNAMENITOSTI

imagesrc-adapt-687-highBilo da se radi o nacionalnim spomenicima, buticima, galerijama ili desavanjima na otvorenom, australijski gradovi imaju bogatu kreativnu kulturu. Pa pocnimo od onoga sto nudi najveci grad u Australiji.

Sydney, New South Wales

Pogledajte raskosnu produkciju teatra, simfonije ili baleta u sidnejskoj Kuci opere, gdje sam pogled na velicanstvenu luku dozivljaj dize na jos jedan stupanj vise. Pogledajte izvedbu Sydney Theatre Company ili Bangarra Dance Theatera na elegantnom Walsh zaljevu, ili posjetite nezavisna teatra u Surry Hillsu i Kings Crossu. Ako i niste neki ljubitelj te vrste zbivanja, krenite kroz The Rock ulicu do Hyde Parka i posjetite Museum of Contemporary Art, Umjetnicku galeriju New South Walesa te Australian Museum. Ako ipak ste vise ljubite muzike onda cete uzivati u jazzu u Basementu u ulici Circular Quay, ili u energicnom mjuziklu u Pyrmont's Lyric Theatru , ili pak na koncertu u State Theatru. Svakako ne smijete da propustie ni festivalsku groznicu u Sydneyu u januaru, maju i junu.

Melbourne, Victoria

Prorovite kroz ogromnu kolekciju australske umjetnosti u The National Art Gallery u Victoriji. Posjetite i Australski Centar za savremenu umjetnost u obliznjoj ulici Southbank gdje takoder mozete uzivati i u produkciji Melbourne Symphony orkestra ili Melbourne Theater Company-ja. Predlazemo da obidete i City Museum kao i Melbourne Museum, te se upoznate sa samim pocetcima aboridzinske kulture. Melbourne je takoder domacin mnogim festivalima pa tako ne propustite Melbourne Comedy Festival u martu, International Jazz Festival u junu i International Arst Festival u septembru.

Canberra, Australian Capital Territory

U oficijalnom glavnom gradu Australije, naucite ponesto o samom zacecu australskog politickog sistema u Old Parliament kuci, a zatim gledajte debate politicara sa galerije nove i moderne Parliament kuce. Uzivajte u baletu, operi, teatru ili mjuziklima u Canberra Theater Centru u Civicu. Ne propustite Canberra Internatonal Music Festival u maju.