ARMINA I AID – PRIČA O ŽIVOTU U AUSTRALIJI

Danas vam donosimo jednu lijepu priču iz Australije. Bračni par Armina i Aid podjelili su sa nama svoje iskustvo o odlasku u Australiju, proces odlaska i život u Australiji. U nastavku pročitajte njihovu priču.

Australija je zemlja koja nam je bila interesantna još prije 10 godina od našeg dolaska u nju. Nismo imali priliku da odemo tada nego kada je bilo suđeno ili kako se to kod nas u Bosni kaže kada nam je bila nafaka, stoga je bitno ne odustajati od svojih snova. Sve se desilo spontano, prijatelji su nam odselili u Australiju i kroz uobičajenu komunikaciju sa njima predložili su nam da i mi doselimo u ovu uređenu zemlju. Također su nam rekli da istražimo mogućnosti studentske vize jer su čuli da je to najjednostavniji i najlakši način za realizovati. Tako smo počeli istraživati koristeći internet i prilikom istraživanja smo naišli na informacije o agenciji Bridge Blue u Sarajevu. Poslali smo mail sa nekim pitanjima i agentica Danja Bajtarević nam se ubrzo javila sa informacijama. Dobili smo informacije o studentskoj vizi i odlučili upustiti se u cijeli proces. U tom periodu svakako se bližio i sajam obrazovanja koji je Danja organizovala u Sarajevu. Posjetili smo sajam i tako stekli jasniju sliku u vezi sa cijelim procesom. Od Danje smo dobili sve potrebne smjernice i tako krenuli u realizaciju, počevši od pripreme i polaganja IELTS testa engleskog jezika, zatim obezbjeđivanja finansijske garancije, prikupljanja potrebne dokumentacije te biranje škole i upis. To je u našem slučaju malo duže potrajalo obzirom da smo novac za finansijsku garanciju morali posuditi od prijatelja i poznanika, te da smo upis u školu radili kada je period godišnjih odmora ali sve je išlo nekim svojim tokom i na kraju smo uspjeli sve pripremiti, dobiti potvrdu o upisu i konačno aplicirati za studentsku vizu. Ovdje moram napomenuti da je nosioc vize onaj koji upisuje studije i on mora priložiti više dokumenata i položiti IELTS test a da partner ili eventualno djeca, ukoliko je imaju, mogu da idu na tu istu vizu bez ispunjavanja nekih posebnih uslova, kao sto je npr. IELTS. Ali detaljnije i više informacija svakako možete saznati kod Danje, koja će Vam uvijek rado odgovoriti na sva pitanja. Nakon apliciranja stvari se odvijaju dosta brzo, nakon 15 dana od apliciranja, kao nosioc vize, imala sam interviju sa Ambasadom Australije (locirane u Beogradu) i sljedeći dan smo dobili pozitivan odgovor. Uslijedila je pretraga za kartama u jednom smjeru. Naša destinacija bio je Sydney, veliki grad prepoznatljiv po Opera House i Harbour Bridge. Sydney smo odabrali iz razloga što su naši prijatelji sa početka priče živjeli tu i bili su naši domaćini u početku. Veliki je plus imati nekoga da vas dočeka u takvim situacijama, kada život spakujete u dva kofera i krenete u tako daleku zemlju gdje je sve novo i dosta drugačije. Nama je to mnogo značilo. U Sydney smo sletjeli po noći i prvih nekoliko dana smo se osjećali čudno zbog vremenske razlike ali smo se ubrzo navikli. Sada je tačno dva mjeseca i 17 dana kako boravimo u ovom prelijepom gradu i naši dosadašnji utisci su zaista pozitivni. Prvih 25 dana smo boravili kod prijatelja i nakon toga preselili smo u naš iznajmljeni stan, suprug je ubrzo nakon dolaska počeo raditi a ja sam počela sa studiranjem. Akademija na kojoj studiram mi se dopada, predavači su mnogo prijateljski nastrojeni i otvoreni za sva pitanja, fleksibilnost u odabiru vremena studiranja je na zavidnom nivou, tako da je moguće raditi i studirati bez problema, stoga sam i sama u potrazi za poslom. Veoma pozitivno iskustvo smo imali i prilikom upoznavanja Bosanaca i Hercegovaca koji ovdje borave duži period, stavili su nam se na raspolaganje i pomoć za bilo šta što nam zatreba, što je svakako za veliku pohvalu. Slobodno vrijeme koristimo da prošetamo i upoznajemo mjesto gdje živimo, da upoznajemo nove ljude i družimo se a kada imamo slobodne dane (za vikend ili praznike) onda istražujemo okolne parkove, plaže i zanimljive atrakcije ovog grada. Ukoliko razmišljate da studirate u nekoj drugoj zemlji, svakako razmotrite Australiju. A za sve nejasnoće i pitanja tu je Danja u čiji profesionalizam smo se već uvjerili.

50929571_2006040999480641_950315824101457920_n

Rad u Australiji = bezbroj mogućnosti :)

Victory_job_(AWM_ARTV00332)Proces pronalaženja posla nikada nije zabavan i jednostavan, ali kada jednom upoznate tržište rada za internacionalne studente i shvatite na koji način stvari funkcionišu u Australiji, na čitav proces ćete gledati drugačije i biti će vam dosta lakši.

Zato evo par savjeta kako da što prije pronađete posao u Australiji.

  1. LIČNO TRAŽITE POSAO – Iako ovo možda u nekim dijelovima Europe nije praksa, u prekomorskim zemljama je ovo jedna od standardnih procedura traženja posla. Ukoliko se prošetate ulicom, vidjet ćete na različitim mjestima, ispred restorana, trgovina, natpise tražimo radnika. Dovoljno je da uđete i pitate kome treba da se obratite za posao, tražite e-mail adresu ili kontakt telefon, kako bi što prije mogli dostaviti vaš CV menadžeru.
  2. KORISTITE STRANICE ZA TRAŽENJE POSLA ONLINE- Danas svijet funkcioniše putem interneta, tako da budete spremni da u jednom razvijenom društvu poput australskog se oslonite na internet. Ponude za posao možete tražiti na stranicama  Seek, SpotJobs, Oneshift, Indeed, LinkedIn, Facebook grupama (pretražujte poslove za koje ste zainteresovani).
  3. ISKORISTITE SVAKU POMOĆ STUDENTSKOG SERVISA- Studenti servis za internacionalne studente je tu da bi vas uputio u život u Australiji i što prije integrisao u društvo u kojem se nalazite. Studentski servis će vam pomoći sa pisanjem vašeg CVija, pomoći će vam sa osposobljavanjem za određene vrste posla za koje ste zainteresovani, te će vam proslijeđivati ponude za posao koje je pronašao u blizini. Budite u dobroj komunikaciji sa ljudima sa servisa i ne ustručavajte se tražiti pomoć.
  4. NAPIŠITE DOBRU BIOGRAFIJU – Napišite dobru biografiju i motivaciono pismo, i obavezno pazite na gramatiku, dajte nekome kome je engleski maternji jezik da pregleda vaš rad.  Postoji mnogo i besplatnih šablona koji vam daju za primjer kako da napišete što bolju biografiju: free online resume templates.
  5. SPREMITE SE ZA INTERVJU- Pobrinite se da kada se sretnete sa osobom koja vas intervjuiše da kažete njeno ime kada se rukujete sa njom, stisak ruke treba da bude čvrst i pun samopouzdanja a i kontakt očima treba da bude primjeren situaciji. Bitno je da izgledate kao samouvjerena osoba koja zna šta radi. Također, pripremite sve što želite da podijelite sa poslodavcem, svoja dosadašnja radna iskustva, sve kvalifikacije koje imate i vještine koje posjedujete. Također, pripremite pitanja koja ćete vi imati o poslodavcu i poslu za koji se prijavljujete.

 

Preuzeto sa: http://blog.apc.edu.au/2017/05/5-tips-on-getting-job-in-australia.html

26 JANUAR – DAN AUSTRALIJE!

26 Januar je jedan od najbitnijih datuma, ako ne i najbitniji, kada je u pitanju historija i značaj Australije. 26 Januar za jednog Australca, kao i za sve one koji gaje ljubav prema ovoj iznimno pitomoj i prelijepoj državi, predstavlja dan kada se prisjećamo značaja savremen Australije, prihvatamo njenu prošlost i slavimo značajnu titulu Australca. Na 26 Januar, Australci slave sve ono što predstavlja Australiju: prelijepi pejzaž, opušteni način života, demokratiju u punom njenom sjaju, slobodu iz svih aspekata koju Australija gaji, ali ponajviše sve ljude, nacije, kulture koje skupa čine Australiju.

Ovo je dan kada se slavi priznaje i podsjeća na to što svaki Australac kao i svaka osoba koja gaji ljubav prema ovoj zemlji, čini za ovu zemlju, svaki i najmanji doprinos savremenoj Australiji, ležernog načina života i dinamične ekonomije.

U isto vrijeme ovo je dan kada se Australci uzdignute glave prisjećaju svoje prošlosti, odaju počast Aboridžinima i Torrens Strait Islander ljudima, koji na teritoriji Australije žive duže od 65,000 godina. Odaju počast ljudima koji već generacijama žive u prelijepoj Australiju. Odaju očast ljudima koji su došli iz svakog ugla svijeta, i odlučili da predivnu zemlju nazivaju i učine svojim domom.

26 Januar je doživio razne promjene kroz historiju, ali se suština ovog datuma i značaja nije mijenjala. 26 Januar je počeo kao dan slavlja kada su emancipovani zatvorenici puštani sa jakom odlukom da promjene svoje živote na bolje i da ostatak svog života posvete čineći Australiju jakom stabilnom socijalnom državom. I danas sam datum nosi isto značenje, samo što danas Australci nisu zatvorenici, neko nacija koja prihvaća sve drugo i drugačije, prihvata raznolikost svoje kulture i nacije, i veliča je.

Koliko je ovaj datum značajan pokazuje i činjenica da samo 98% Australaca izjavljuje da smatra ovaj dan najbitnijim u cijeloj godini, te da ga ne tretiraju samo kao “još jednim slobodnim danom”.

Više od 95% Australaca na današnji dan posjećuje ili učestvuje u događajima na lokalnom i državnom nivou, a svake godine oko 16 000 novih ljudi postane Australcom, tj. dobije australsko državljanstvo.

Ono što je tako specifično oko ovog dana je i sama činjenica da je ovo dan koji jako poštuju i ljudi koji isu rođeni u Australiju te učestvuju u njegovom slavlju, tj. njih 13 miliona.

75% Australaca smatra da je ovo prvenstveno dan kada se slavi sva raznolikost i multikulturalnost Australije.

54% ljudi izjavljuje da je ovo dan kada se iznova podsjete koliko su sretni što žive u Australiji.

46% ljudi slave slobodu života u Australiji.

 

AUSTRALSKA HISTORIJA

australia1

U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi “održavalo ravnotežu” između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali “Nepoznata južna zemlja” (Terra australis incognita). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljeću. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli Portugalci i Španjolci. Portugalac Luis Vaes de Torres je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz između otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije započeli su od 1605. do 1606. Nizozemci čiji je moreplovac Abel Janssen Tasman, oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je “Terra Incognita“. Taj je otok po njemu dobio ime Tasmanija.

Nizozemci se, imajući u posjedu bogata indonežanska otočja, nisu osobito zanimali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije. Tek ju je britanski moreplovac James Cook podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. Vršio je istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na Havajima od strane domorodaca. Cook i njegova flota uplovili su 24. travnja 1770. u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto budućeg grada Sydneya i time je otkrivena istočna obala Australije. Iste godine Cook je Australiju proglasio britanskim kolonijalnim posjedom.

Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. 26. siječnja 1788. u Botany Bay uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, među kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad Sydney, nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170.000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje).

Krajem 18. stoljeća i početkom 19. u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz Velike Britanije. Sve do sredine 19. stoljeća useljavanje je bilo sporo, ali sve veći porast ekonomske aktivnosti u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike ostavljale bez posla doprinijeli su bržem naseljavanju zemlje. Transport zatvorenika u Australiju ukinut je 1840. Pronalazak zlata u današnjoj saveznoj državi Victorija potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice od 1850. do 1860. broj stanovnika povećao se sa 437.000 na 1.146.000. Mnogi lovci na sreću nisu našli zlato, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u rudare, ovčare, ratare.
Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom 19. stoljeća britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani Velike Britanije, odnosno saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje – australsko kopno bilo je uglavnom pošteđeno ratnih djelovanja, iako su Japanci 1942. bombardirali Darwin na sjeveru zemlje. Australske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv Njemačke i Italije u Europi i sjevernoj Africi.

KAKO POBIJEDITI NOSTALGIJU ZA RODNIM KRAJEM?

Nostalgia11

Termin “nostalgija” opisuje čežnju za prošlošću, obično u idealizovanoj formi. Nastao je od grčkih riječi koje označavaju “povratak kući” i “bol”, odnosno “čežnju”. Često se opisuje kao oblik melanholije, a u njeno naručje bacaju nas sjećanja na lijepe trenutke, drage osobe, rodni kraj.
Svi koji su napustili domovinu, znaju koliko je nostalgija ponekad opipljiva. Ona se, kao riječ, proteže kroz sve njihove mailove i telefonske razgovore. Ponekad je toliko jaka da onome ko traži novi život u novoj zemlji, godinama može predstavljati kamen spoticanja. Naročito je izražena kod ljudi koji su u tuđinu otišli bez znanja stranog jezika i nepoznavanja kulture nove zemlje. Kada se tome doda da tamo nikoga ne poznaju, da ni sa kim ne mogu porazgovarati o svojim tugama i radostima, jasno je zašto im nostalgija svakoga dana kuca na vrata. Još je Kant verovao da je nostalgija bila bolest siromaštva, te da su teritorijalne granice mogle biti prevaziđene zahvaljujući uspjehu na društvenoj ljestvici i bogatstvu.

Nostalgiju kao tugu za zavičajem prvi put je, u svojoj doktorskoj disertaciji u Bazelu, 1688. godine, upotrebio švajcarski ljekar Johanes Hofer. Opisao je tugu za rodnim krajem kao ozbiljnu neurološku bolest, čiji su simptomi neprestane misli na rodni kraj, anksioznost, nepravilan rad srca, anoreksija, nesanica. Napisao je da je nostalgija “tuga čiji korijen leži u želji za povratkom u rodni kraj” i od tada je nostalgija poznata i kao “švajcarska bolest” ili “švajcarska tuga za zavičajem”.

Kako je pobijediti?

Gledajte domaće filmove – Vjerovatno bi vam u vašoj zemlji već odavno dosadili, ali kada ste negdje vani sve što vam prikazuje predijele vašeg rodnog kraja, kulturu i običaje, vam približava isto, i čini da se osjećate još uvijek dijelom tog kraja, a uz to naravno izlogeni ste svom jeziku.

Kupujte domaće proizvode i kuhajte tradicionalna jela – Australija je prepuna marketa mješovite robe koji drže domaće proizvode poput kafe Zlatne džezve, Vegete, Argete, Ovako proizvoda, Violetinih proizvoda itd. Stoga, vaše je samo da odete i potražite proizvode iz vašeg rodnog kraja, te da u i u svoj dom unesete dašak domovine, a uz to još kada skuhate tradicionalnu sogan dolmu, sarmu, ili razvijete pitu, sigurni smo da će se i naseljem u Australiji proširiti miris ukusnih bosanskih jela, a ne samo u vašem domu.

Naručujte online iz vaše države – Svi znamo da je sada online prodaja postala uobičajan način kupovine, tako da se slobodno upustite u online kupovinu. Na kraju krajeva da živite u svom rodnom kraju vjerovatno bi ste isto naručivali druge različite proizvode diljem svijeta, tako da samo se prilagodite obrnutoj situaciji.

Budite društveni – Na stranicama kao što su Internations and Expat Exchange možete da upoznajete razne ljude online ili lično, međutim ne oslanjajte se na online stranice, izađite i upoznajte okolinu i okruženje u kojem živite, što više prijatelja steknete u novom okruženju prije ćete se početi osjećati kao da je to vaš dom.

Koristite tehnologiju – Održavanje veze i komunikacije sa našim bližnjima je od krucijalnog značaja, a sada sve aplikaccije poput Skypa, Vibera, Facebooka, Messangera, What's upa, itd. nam dopuštaju da na jednostavan način budemo u kontaktu sa ljudima koje volimo.

INFO SESIJE 18, 19 I 20 MAJA U SARAJEVU I BANJA LUCI

FB-Colourful-Mortar-1Renomirana australska firma BRIDGE BLUE GLOBAL organizuje Info sesije u Sarajevu i Banja Luci.

Povod Info sesija je da se buduci studenti upoznaju sa cijelim proces upisivanja internacionalnih studija, da saznaju koje im se to  oblasti nude, koje institucije, da saznaju koji su troskovi studiranja u Australiji, te koje su prednosti studentske vize u Australiji u poredenju sa studentskim vizama u Evropi.

Jedna od znacajnih prednosti studentske vize u Australiji je da studenti dobijaju radnu dozvolu, da mogu da kace svoju porodicu – suprugu/supruga, djecu, na svoju studentsku vizu, te da se u Australiji nikada nece osjetiti kao stranci, jer je Australija sama od sebe “zemlja stranaca” sto u velikoj mjeri djeluje kao ohrabrujuci faktor ljudima da krenu u citav proces migracije, buduci da znaju da nece dozivjeti bilo kakvu vrstu diskriminacije.

Banja Lukace po drugi put imati cast da ugosti strucnjaka za proces migracije i generalnog direktora Bridge Blue Global kompanije Sashu Grozdanovskog. 

Gospodin Grozdanovski kaze da je odusevljen Bosnom i Hercegovinom, infomisanoscu studenata u Bosni i Hercegovini, te ga iznimno raduje sto studenti u BiH nemaju problema sa polaganjem IELTSa ili TOEFLa, testa znanja engleskog jezika, te da su na tom polju dosta jaki, i pokazuju blagu prednost u odnosu na studente sa prostora drugih regija.

Takoder, mimo studentske vize, generalni direktor ce objasniti uvjete useljenicke i radnicke  vize- za kojima vlada interes, kao i turisticke vize, te naglasio da Bridge Blue Global radi sve vrste posredovanja oko apliciranja za vize ako se ispune uslovi za odredenu vrstu vize.

Inace, kancelarija Bridge Blue Global predstavnistva se nalazi u ulici Fra Andela Zvizdovica u UNITICu, te je mozete posjetiti uz prethodnu najavu dan prije svakim radnim danom od 9h do 17h, te se besplatno savjetovati.

Info sesije ce se odrzati po drugi put u Sarajevu 18 i 19 maja, a u Banja Luci ce biti odrzane 20 maja u Hotelu Atina.

Svi zainteresovani mogu izvrsiti svoju registraciju za dogadaj na sljedecem linku:

http://www.bridgeblueglobal.com/regform/Bosnia/

OBRAZOVNI SISTEM U AUSTRALIJI

bridge-blue-29

Za obrazovanje u Australiji prvenstveno su odgovorne njene države i teritorije. Vlada svake države ili teritorije u Australiji obezbjeđuje sredstva i reguliše javne i privatne škole u okviru svog upravnog područja.

 

 

Federalna vlada pomaže u finansiranju javnih univerziteta, ali nije uključena u postavljanje nastavnog plana i programa.

Nastavni jezik

Engleski je zvanični jezik u Australiji i glavni jezik nastave u njihovom obrazovnom sistemu, ali ipak postoje škole koje nude dvojezične programe ili programe na drugim jezicima.

Školska/Akademska godina

Školska godina u Australiji varira između njenih država i institucija ali generalno traje od kraja januara/početkom februara do sredine decembra. U toku školske godine uključeni su raspusti koji obično traju dvije nedelje u aprilu, julu i oktobru.

Akademska godina na univerzitetima traje od kraja februara do sredine novembara.

Struktura obrazovnog sistema u Australiji

Obrazovna struktura u Australiji je sastavljena od tri stuba: osnovno obrazovanje (osnovne škole), zatim srednjoškolsko obrazovanje (srednje škole) i visoko obrazovanje (visoko i stručno obrazovanje).

Osnovno i srednje obrazovanje

Škole u Australiji mogu da se klasificiraju prema izvorima finansiranja i administrativnim strukturama. Postoje tri takve kategorije u Australiji:

  • Državne škole
  • Katoličke škole
  • Privatne škole

Javne škole u ​​Australiji su sekularne. Privatne škole obično imaju vjersku nastavu. Sve u svemu, oko 64 % djece u Australiji pohađaju javne škole, a 34 % pohađa privatne ili katoličke škole. Bez obzira na vaš izbor škole, sve su regulisane istim visokim standardom u okviru nastavnog plana i programa.

Školsko obrazovanje je slično u cijeloj Australiji sa manjim varijacijama između države i teritorije. Školsko obrazovanje (osnovno i srednje) je obavezno za uzraste između šest i šesnaest godina (od 1. do 10. razreda). Školsko obrazovanje traje 13 godina (od 5. do 18. godine) i podijeljeno je na:

Osnovna škola – traje sedam ili osam godina, sa početkom u predškolskom pa sve do 6. Ili 7. razreda
Srednja škola – traje tri do četiri godine od 7. do 10. razreda, odnosno od 8 do 10. razreda
Viša srednja škola – traje dvije godine, od 11. do 12. razreda.

Stručno obrazovanje i obuka (Vocational Education and Training (VET))

U Australiji stručno obrazovanje i obuka dolazi nakon srednje škole i obezbjeđeno je kroz studijski program za stručno obrazovanje i obuku (VET) od strane registrovanih organizacija za ove programe. Ovaj sistem obuhvaća i privatne i državne obrazovne institucije.

TAFE institucije (Technical and Further Education) pružaju širok spektar stručnih kurseva u Australiji. TAFE institucije su uglavnom najveći provajderi VET programa u Australiji sa dugogodišnjom tradicijom i upravljani su i finansirani od strane različitih državnih i teritorijalnih vlada. Pored TAFE institucija postoji veliki broj privatnih provajdera  i koledža koji nude stručne programe.

Oblasti studiranja pokriveni VET programima uključuju: ugostiteljstvo, turizam, građevinarstvo, inženjering, vizuelne umjetnosti, kompjutersko programiranje, biznis, menadžment, računovodstvo i mnoge druge.

Postoje VET  studijski programi na različitim nivoima kvalifikacija kao što su: Certifikat I, II, III, IV, Diploma i Advanced Diploma kao najviši nivo kvalifikacije. U mnogim slučajevima, sa ovim studijama možete da dobijete kredite ukoliko želite dalje da nastavite osnovne (Bachelor) studije iz slične oblasti studiranja.

Visoko obrazovanje

Australijski univerziteti i koledži imaju odličnu reputaciju i nude visok kvalitet obrazovanja. Visoko obrazovanje uglavnom se nudi na univerzitetima mada možete da nađete i koledže koji nude ovakvo obrazovanje.

U Australiji postoje ukupno 42 univerziteta. Najprestižniji, najbogatiji i najstariji univerziteti u Australiji su poznati kao Grupa od osam ( Go8 ):

  • Australian National University, Canberra
  • University of Melbourne, Melbourne
  • University of Queensland, Brisbane
  • University of New South Wales, Sydney
  • University of Sydney, Sydney
  • Monash University, Melbourne
  • University of Western Australia, Perth
  • University of Adelaide, Adelaide

Trajanje studijskih programa kreće se od tri do četiri godine za osnovne studije i jedne ili više godina za postdiplomske studije. Glavni upis je u februaru svake godine, ali mnogi studijski programi nude i sa početkom u julu.

Izvor studyinaustralia.au