Saznajte sve o Queenslandu!

 

 

Queensland je australska država koja zauzima sjeveroistočni dio kontinenta. Graniči sa Sjevernim teritorijem, Južnom Australijom i Novim Južnim Walesom.

Druga po veličini država u Australiji, Kvinslend (Queensland) je najpopularnija destinacija u zemlji. Obala je duga 1.700 km i prostire se od Brizbejna na jugu do grada Cairns na sjeveru. Na obali se nalaze i glavne turističke atrakcije: netaknute tropske šume, pješčane plaže i prelijep podvodni život. Kvinslend je sjajna destinacija za svako doba godine. Predstavljamo izbor najboljih mjesta duž obale.
Brizbejn, australijski grad koji se najbrže razvija, živopisno je mjesto. Čak i tokom zime tu ima više sunca nego što ćete poželjeti, čak sedam sati dnevno. Najpopularnije mjesto u gradu je vještačka laguna Southbank Parklands. Vikendom je puna turista, prije svega porodica sa djecom, koje tu dolaze da se bućnu u toplo more i izležavaju na pješčanoj plaži. Kad obiđete lagunu, uzmite feribot i obiđite Lone Pine Koala Sanctuary, omiljeno mjesto za mlade.
Na ručak možete otići do hotela Breakfast Creek, koji je već postao institucija, jer se tu služe najveće šnicle u gradu. U Brizbejnu se nalazi i pivnica Castlemaine Brewery, u kojoj se proizvodi čuveno australijsko pivo XXXX (Four X). Obavezno ga naručite uz ručak. Poslije ručka možete se relaksirati u gradskoj botaničkoj bašti – Mt Coot-tha, koja ima zadivljujuću kolekciju suptropskog drveća i biljaka.
Poznata po predivnom okruženju, Noosa je oduvijek privlačila bogate i poznate. To je jedno od najpoznatijih turističkih centara australijskog Sunshine Coast-a, prije svega čuvena je po odličnom surfingu, privlačnim prodavnicama i dobrim restoranima. Jedna od atrakcija je i Noosa nacionalni park, jedan od najposjećenijih u Australiji. U blizini je park Stiva Irvina, 20 hektara netaknute vegetacije i 750 primjeraka divljih životinjskih vrsta. Krokodile da i ne pominjemo.
Najveće pješčano ostrvo na svetu, Fraser Island, ujedno je jedno od rijetkih mjesta gdje možete na slobodi vidjeti australijske divlje pse dingo. Iznajmite džip i provozajte se po 120 km dugoj plaži ili skrenite ka nekom od nekoliko slatkovodnih jezera. Ostrvo je pod zaštitom Uneska, a na njemu živi više od 350 vrsta ptica. Ljubitelji životinja ne smiju da propuste Bundaberg, gde mogu da vide spektakl netaknute prirode. Svake godine između novembra i marta tu se na plažama gnijezde kornjače. Posmatrajte ih u sumrak kako jaja koja su izlegle zakopavaju u pjesak. Sedam-osam nedelja kasnije, sićušne kornjače će se uputiti ka okeanu i započeti sopstveni životni ciklus.
Ne postoji osoba koja ne zanijemi od ljepote i veličine Velikog koraljnog grebena, jedne od nazanimljivijih svjetskih prirodnih ljepota. Prostire se 2.000 kilometara duž obale Kvinslenda i predstavlja najveći koraljni ekosistem na svijetu, toliko velik da se može vidjeti iz svemira. U ovom jedinstvenom okruženju živi 400 vrsta koralja, 1.500 vrsta riba i 4.000 vrsta mekušaca, od ajkula i raža do šarenih papagaja, od morskih kornjača do morskih zvijezda. Tople vode Koralnog grebena obiluju morskom faunom. Ako biste radije da vrijeme provodite na vodi, a ne u njoj, odvojite vrijeme da istražite The Whitsundays, odličnu destinaciju za jedriličare. Obiđite neka od 74 netaknuta ostrva, od kojih je najpoznatije Whitehaven Beach.

HISTORIJA

Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proStor sadašnjeg Kvinslenda (Queensland), zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne strukture niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo prisutno recimo kod novozelandskih Maora. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih kvislinga). Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. Najveći masakar bijelih došljaka izvedeno je od strane aboridžina 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i najveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji od strane aboridžina.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s