Termin “nostalgija” opisuje čežnju za prošlošću, obično u idealizovanoj formi. Nastao je od grčkih riječi koje označavaju “povratak kući” i “bol”, odnosno “čežnju”. Često se opisuje kao oblik melanholije, a u njeno naručje bacaju nas sjećanja na lijepe trenutke, drage osobe, rodni kraj.
Svi koji su napustili domovinu, znaju koliko je nostalgija ponekad opipljiva. Ona se, kao riječ, proteže kroz sve njihove mailove i telefonske razgovore. Ponekad je toliko jaka da onome ko traži novi život u novoj zemlji, godinama može predstavljati kamen spoticanja. Naročito je izražena kod ljudi koji su u tuđinu otišli bez znanja stranog jezika i nepoznavanja kulture nove zemlje. Kada se tome doda da tamo nikoga ne poznaju, da ni sa kim ne mogu porazgovarati o svojim tugama i radostima, jasno je zašto im nostalgija svakoga dana kuca na vrata. Još je Kant verovao da je nostalgija bila bolest siromaštva, te da su teritorijalne granice mogle biti prevaziđene zahvaljujući uspjehu na društvenoj ljestvici i bogatstvu.
Nostalgiju kao tugu za zavičajem prvi put je, u svojoj doktorskoj disertaciji u Bazelu, 1688. godine, upotrebio švajcarski ljekar Johanes Hofer. Opisao je tugu za rodnim krajem kao ozbiljnu neurološku bolest, čiji su simptomi neprestane misli na rodni kraj, anksioznost, nepravilan rad srca, anoreksija, nesanica. Napisao je da je nostalgija “tuga čiji korijen leži u želji za povratkom u rodni kraj” i od tada je nostalgija poznata i kao “švajcarska bolest” ili “švajcarska tuga za zavičajem”.
Kako je pobijediti?
Gledajte domaće filmove – Vjerovatno bi vam u vašoj zemlji već odavno dosadili, ali kada ste negdje vani sve što vam prikazuje predijele vašeg rodnog kraja, kulturu i običaje, vam približava isto, i čini da se osjećate još uvijek dijelom tog kraja, a uz to naravno izlogeni ste svom jeziku.
Kupujte domaće proizvode i kuhajte tradicionalna jela – Australija je prepuna marketa mješovite robe koji drže domaće proizvode poput kafe Zlatne džezve, Vegete, Argete, Ovako proizvoda, Violetinih proizvoda itd. Stoga, vaše je samo da odete i potražite proizvode iz vašeg rodnog kraja, te da u i u svoj dom unesete dašak domovine, a uz to još kada skuhate tradicionalnu sogan dolmu, sarmu, ili razvijete pitu, sigurni smo da će se i naseljem u Australiji proširiti miris ukusnih bosanskih jela, a ne samo u vašem domu.
Naručujte online iz vaše države – Svi znamo da je sada online prodaja postala uobičajan način kupovine, tako da se slobodno upustite u online kupovinu. Na kraju krajeva da živite u svom rodnom kraju vjerovatno bi ste isto naručivali druge različite proizvode diljem svijeta, tako da samo se prilagodite obrnutoj situaciji.
Budite društveni – Na stranicama kao što su Internations and Expat Exchange možete da upoznajete razne ljude online ili lično, međutim ne oslanjajte se na online stranice, izađite i upoznajte okolinu i okruženje u kojem živite, što više prijatelja steknete u novom okruženju prije ćete se početi osjećati kao da je to vaš dom.
Koristite tehnologiju – Održavanje veze i komunikacije sa našim bližnjima je od krucijalnog značaja, a sada sve aplikaccije poput Skypa, Vibera, Facebooka, Messangera, What's upa, itd. nam dopuštaju da na jednostavan način budemo u kontaktu sa ljudima koje volimo.
PUT U AUSTRALIJU 