Australija ili Australski Savez (Australia/Commonwealth of Australia), savezna država na australskom kontinentu i otoku Tasmaniji; obuhvaća 7 692 024 km². Sastoji se od šest saveznih država i dva teritorija. Područja pod administracijom Australije jesu otočići Ashmore i Cartier, otočići Heard i McDonald, otočje Cocos (Keeling), otok Christmas, otoci Koraljnoga mora te Australski antarktički teritorij.Prirodna obilježja
Prirodna obilježja → australija, kontinent; građa i reljef; klima; vode
Stanovništvo
Stanovništvo Australije (21 507 717 st., popis 2011; 24 127 200 st. prema procjeni 2016) sastoji se uglavnom od europskih doseljenika i njihovih potomaka, manjim dijelom i azijskih doseljenika te malobrojnih starosjedilaca (548 368 Aborigina i mješanaca, 2011; najviše ih je u New South Walesu, 31,5%, i Queenslandu, 28,4% ukupnoga broja Aborigina). Prvo naselje Europljana (engleska kažnjenička kolonija) osnovano je 1788. u zaljevu Botanyju (južni dio sadašnjega Sydneya). U Australiji prevladava anglosaska doseljenička struja. Njezina prevlast postignuta je ograničenjem useljivanja azijskih naroda (White Australia Policy, uvedeno 1901) i davanjem prednosti Britancima nad ostalim Europljanima. U razdoblju 1889–1962. broj stanovnika povećao se od 3 na 12 milijuna. Nakon II. svjetskog rata (1946–57) 1 088 000 Europljana ili 16% europskih iseljenika useljuje se u Australiju; uz Britance (Englezi, Irci, Škoti) mnogobrojni su Talijani, manje Nijemci i dr. Od sredine 1960-ih, a osobito nakon ukinuća politike ograničavanja 1973., poraslo je useljivanje s područja Azije. U razdoblju 2008–09. najviše je doseljenika iz Indije, Kine, Velike Britanije, Filipina i Južnoafričke Republike. Službeni je jezik engleski; njime govori većina stanovništva. Doseljenici govore i jezikom zemlje podrijetla (talijanski, hrvatski, njemački, grčki, kineski itd.). Prastanovnici Aborigini govore, uz engleski, svojim jezicima. (→ australci, australski jezici)
Stanovnici su najvećim dijelom kršćani, i to katolici (25,3%) i anglikanci (17,1%), a nereligiozno je 22,3% stanovništva (2011). Zbog pozitivne migracijske bilance (198 300 više useljenih od iseljenih osoba, 2009–10) i prirodnoga priraštaja (7‰ ili 0,7%, 2011) stanovništvo je u razdoblju 2006–11. raslo po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,8%. Natalitet iznosi 13,8‰, mortalitet 6,8‰, a smrtnost dojenčadi 4,1‰ (2011). U dobi je do 14 godina života 19,3% stanovništva, od 15 do 64 godine 67,0%, a starije je od 65 godina 13,7% stanovništva (2011). Očekivano trajanje života za žene rođene 2009. iznosi 83,9 godina, a za muškarce 79,3 godine. Ekonomski je aktivno 10 658 460 stanovnika, od toga je nezaposlenih 5,6% (2011). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 3%, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 19%, a u uslužnim djelatnostima 78% zaposlenih (2010). Australija se s 2,8 st./km² ubraja u najrjeđe naseljene države svijeta. Stanovništvo živi uglavnom na istočnom i zapadnom rubu kontinenta, a najgušće je naseljen klimatski povoljan jugoistok (savezna država Victoria, 24 st./km², 2011). Pustinje i polupustinje u unutrašnjosti gotovo su nenaseljene. Za Australiju je karakteristična koncentracija stanovništva u gradovima, kojih je najviše u jugoistočnom primorju. U gradovima živi 89,3% ukupnoga broja stanovnika (2011). Glavni je grad Canberra (355 596 st., 2011), a najveći su (2011) Sydney (3 908 642 st., šire gradsko područje 4 391 674 st.), Melbourne (3 707 530 st.), Brisbane (1 874 427 st., šire gradsko područje 2 065 996 st.), Perth (1 728 867 st.) i Adelaide (1 103 979 st.). Australija ima četrdesetak sveučilišta i visokih škola.
Jezik
Službeni je jezik engleski. Australski engleski smatra se jednom od varijanata engleskoga jezika. Razlikuje se od britanskoga poglavito po izgovoru, i to sporijim ritmom i jednoličnijom intonacijom, te izgovorom nekih samoglasnika. Obilježavaju ga i riječi preuzete iz australskih domorodačkih jezika, npr. boomerang, dingo, kangaroo itd., koje ponajčešće označuju specifičnosti flore i faune australskoga kontinenta.
Gospodarstvo
Od 1980-ih australsko gospodarstvo ima jednu od najdinamičnijih stopa rasta, što je potaknuto najviše izvozom ruda (ugljen, zlato, željezna i uranova ruda) i drugom brzorastućom ekonomijom. Pritom je značajna i poljoprivredna proizvodnja, koja je među vodećima u svijetu (proizvodnja vune, pšenice, šećera, janjećeg i goveđega mesa). Godine 2013. BDP je iznosio oko 1488 milijarda USD, odnosno oko 66 100 USD po stanovniku, što Australiju čini jednom od najbogatijih država na svijetu. U sastavu BDP-a udjel je poljoprivrednoga sektora 4% (pšenica, ječam, šećerna trska, vino i stočarstvo), industrijskoga sektora oko 27% (ekstrakcija i izvoz ruda, industrijska oprema, kemikalije i preradba hrane), a uslužnoga sektora oko 69% (utemeljen uglavnom na turizmu i bankarstvu). Izvoz je 2013. iznosio oko 251,7 milijarda USD (najviše u Kinu, Japan, Južnu Koreju i Indiju), a uvoz oko 245,8 milijarda USD (najviše iz Kine, SAD-a, Japana i Singapura). Godine 2013. javni dug bio je na razini 32,6% BDP-a.
PUT U AUSTRALIJU 